Tragična sudbina žrtava zločina u Štrpcima ne smije biti zaboravljena, poručili su iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Iz Bošnjačkog vijeća su rekli da današnjim okupljanjem u Podgorici i Bijelom Polju iskazuju sjećanje i poštovanje prema žrtvama zločina u Štrpcima, otetim i nedužno ubijenim putnicima iz voza “Lovćen 671” koji je saobraćao na pruzi Beograd- Bar.
Putnici su oteti 27. februara 1993. godine u stanici Štrpci, kada su pripadnici vojske Republike Srpske iz Višegrada izvela iz voza 20 osoba od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedna neidentifikovana osoba.
Iz Bošnjačkog vijeća su podsjetili na činjenicu da državne institucije u Srbiji, Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori, ni poslije 32 godina, nijesu ni pravno, ni moralno, ni humanitarno zaokružile ovaj ratni zločin.
“Da ova otmica nije bila nije bila slučajnost, već da je to planirano u državnom vrhu tzv. Savezne republike Jugoslavije, potvrđeno je prvom presudom Nebojši Ranisavljeviću u Bijelom Polju, kao i sudskim procesima u Sarajevu i Beogradu”, naveli su iz Bošnjačkog vijeća.
Oni su podsjetili da je za ovaj zločin u Sarajevu osuđeno sedam saučesnika, a komandant brigade je oslobođen.
“Iz Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, pred kojim se vodi postupak protiv četiri osobe koje se terete kao neposredni počinioci istog zločina, nema ni nagovještaja o okončanju procesa”, dodali su iz Bošnjačkog vijeća.
Oni su rekli da se Crna Gora ne može izuzeti od ovog zločina, jer je, kako su naveli, tadašnji režim u Podgorici najdirektnije pomagao zočinački naum Beograda, tokom agresije na BiH i u stvaranju ratnog ambijenta u kojem se desio i ovaj i drugi zločini.
“Ni crnogorsko pravosuđe nije pokazivalo dovoljno spremnosti da u slučaju Štrpci, kao ni u drugim slučajevima ratnih zločina, istraži procesuira i osudi sve vinovnike i nalogodavce, kao i one koji su planirali ovaj monstruozni zločin”, kazali su iz Bošnjačkog vijeća.
Prema njihovim riječima, najave o ponovnom otvaranju ovih slučajeva, mogu biti nagovještaj da će se možda nešto promijeniti u odnosu pravosudnih institucija prema tamnim mrljama crnogorske prošlosti 90-ih.
“Na njima je, dakle, da prekinu praksu prikrivanja, prepuštanja zaboravu, selektivnog kažnjavanja, čime sprječavaju suočavanje sa prošlošću”, naveli sui z Bošnjačkog vijeća.
Kako su ukazali, odgovornost državnih institucija izostala je i kada su u pitanju najuže porodice žrtava.
“Njihova prava na dostojanstvenu socijalnu satisfakciju, država je godinama ignorisala. Nije bilo želje da se pomogne u zbrinjavanju članova porodica, u obezbjeđivanju egzistencije, socijalnom položaju, školovanju djece ili zapošljavanju”, naveli su iz Bošnjačkog vijeća.
Oni su dodali da se godinama ukazivalo da oni kao civilne žrtve rata trebaju ostvariti svoja prava, ali da nije bilo nikakvog pomaka.
Iz Bošnjačkog vijeća su kazali da bi najavljene izmjene zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje je Vlada uputila ka Skupštini, mogle biti nagovještaj da će se nešto promijeniti i da će se konačno zaštiti prava članova porodica i pružiti određena satisfakcija.
“Bošnjačko vijeće ohrabruje takva nastojanja, vjerujući da se mogu naći održiva i pravedna rješenja i da će dobiti podršku u Skupštini”, navodi se u saopštenju.
Iz Bošnjačkog vijeća su kazali da je za mnoge članove porodica već kasno, jer nijesu više među živima, ali je značajno da se makar i posle 32 godine pokaže da su Crna Gora i njene institucije konačno smogle snage da se suoče sa sopstvenim greškama i djelimično isprave nepravdu.
“Tek kada se to desi, kada svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina budu pred licem pravde, i kada se članovima porodica žrtava osiguraju njihova prava, povjerovaćemo da se crnogorsko društvo konačno počelo suočavati sa ratnom prošlošću i u njemu zaživjela vladavina prava”, zaključili su iz Bošnjačkog vijeća.
