Džordž V. Buš govori o „neopravdanoj invaziji na Irak“

Džordž V. Buš govori o „neopravdanoj invaziji na Irak“

Bivši predsjednik je napravio gaf dok je pokušavao da kritikuje vojnu akciju Rusije

Bivši američki predsjednik Džordž V. Buš nenamerno je osudio „invaziju na Irak” dok je kritikovao ruski napad na Ukrajinu, grešku za koju je okrivio svoju starost.

Govoreći u Dalasu u sredu na događaju koji je priredio istoimeni Institut Džordž V. Buš, bivši vrhovni komandant kritikovao je rusku vladu pod predsednikom Vladimirom Putinom i njegovu odluku da pošalje trupe u Ukrajinu krajem februara.

„Rezultat je odsustvo provjere i ravnoteže u Rusiji i odluka jednog čoveka da pokrene potpuno neopravdanu i brutalnu invaziju na Irak – mislim na Ukrajinu“, rekao je on, izazvavši smjeh u publici dok je ponovo promrmljao „Irak ” ispod glasa. Grešku je pripisao svojim godinama, rekavši ranije „Imam 75“.
nastavljajući obraćanje, kako prenosi RT.

Buš je nastavio da hvali ukrajinsko rukovodstvo dok borbe u zemlji traju već treći mjesec, u jednom trenutku nazvavši predsjednika Volodimira Zelenskog „kul malim momkom“ i „[Vinstonom] Čerčilom 21. veka“, upoređujući ga sa čuvenim Britanski ratni vođa.

Kao predsjednik, Buš je pokrenuo invaziju na Irak 2003. koja je brzo srušila vladu u Bagdadu i transformisala se u dugotrajnu vojnu okupaciju. Do 209.000 civila je ubijeno u nastalim borbama, prema projektu Irak Bodi Count, zajedno sa skoro 4.500 američkih vojnika i hiljadama dodatnih žrtava koje su indirektno povezane sa ratom.

Pre svrgavanja iračkog predsjednika Sadama Huseina, Bušova administracija je više puta tvrdila da ima obaveštajne podatke koji pokazuju da Bagdad nije odustao od napora da razvije oružje za masovno uništenje posle Zalivskog rata 1991. godine. Međutim, kasnije se pokazalo da su te tvrdnje pogrešne, pošto američke snage nisu uspele da otkriju nijedan tekući projekat oružja za masovno uništenje uprkos intenzivnim inspekcijama.

Više od 19 godina kasnije, oko 2.500 američkih vojnika ostalo je u zemlji, iako sada služe u neborbenim ulogama uz dozvolu lokalnih vlasti. U martu je general Frenk Mekenzi – tada šef američke Centralne komande (CENTCOM) – sugerisao da se američko vojno prisustvo neće uskoro prekinuti, navodeći navodnu pretnju koju predstavljaju grupe milicija koje podržava Iran.

Ostavite odgovor