To je u intervjuu “Vijestima” kazala direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević .
Ona je navela da najviše turista u individualnom smještaju za prva tri mjeseca ima sa tržišta Rusije, Srbije, Turske, BiH, Ukrajine i Velike Britanije.
”Što se predstojeće sezone tiče, najave su zaista dobre i kod izdavalaca privatnog smještaja i kod hotelijera i kod agencija. Prije desetak dana smo imali sastanak sa lokalnom turističkom privredom na kome smo pričali upravo o ovoj sezoni i problemima sa kojima se suočavamo. Veliki problem koji i oni ističu, i koji će sigurno uticati i na samu sezonu ne samo ove, već i narednih godina, jeste loše stanje sa trajektom koje imamo u Boki. Upravo je ovo period godine kada se dešava najveći broj tzv. inspekcija destinacije, naročito u oblastima MICE turizma za neke naredne godine, a znate i sami kakva je situacija sa trajektom i saobraćajnim kolapsom na drumovima u Boki već u ovom trenutku, a sezona je tek počela. Tako da su nam neki hotelijeri već rekli da u nekom dijelu imaju već i otkazivanja aranžmana za naredne godine, upravo zbog tog problema.
Ono što raduje je povećan broj nekih aviolinija tokom glavne sezone, ali vidimo da i dalje nedostaju adekvatne aviokonekcije sa međunarodnih tržišta, posebno u periodu van glavne ljetnje sezone. Ove godine imamo najavu britanskog loukostera Jet2com da će od maja krenuti linija iz Mančestera za Tivat, dogodine se nadamo da će oni uvesti i London, Austrian Airlines takođe kreće sa linijom iz Beča za Tivat, izraelski El Al, odnosno njihov leisure carrier Sun d`Or kreću 18. maja sa prvim letovima iz Tel Aviva. Ipak, vidimo da zbog malog broja aviona kojima raspolaže nacionalni avioprevoznik Air Montenegro imamo taj problem sa neadekvatnim aviokonekcijama, naročito u peridu van glavne sezone kada su nama i najpotrebniji turisti.
Stičete li i Vi i ostali turistički poslenici na primorju utisak da i Air Montenegro i Aerodromi Crne Gore forsiraju aerodrom u Podgorici nauštrb Tivta, pogotovo u vansezoni, te da bi se tu nešto moralo i trebalo mijenjati ?
”Uvijek bi to trebalo mijenjati. Ranije je bio slučaj da su niskobudžetne aviokompanije uvijek letjele na podgorički aerodrom, međutim EasyJet je na primjer letio isključivo za Tivat. Međutim, zaista bi trebalo insistirati da te niskobudžetne kompanije lete tokom čitave godine, a ne samo u ljetnjoj IATA sezoni. Nama nije potreban aviosaobraćaj samo tokom par mjeseci ljetnje sezone, već ako loukosteri lete, da lete tokom cijele godine, naročitio kada je aerodrom Tivat u pitanju.
Svjedoci smo da je aerodrom Tivat od 2020. do danas sticajem raznih okolnosti, pandemije, sankcija i rata, izgubio dva izuzetno važna tržišta – Rusiju i Ukrajinu, a uz njih i Bjelorusiju. Utisak je da to još nije adekvatno kompenzovano letovima sa drugih destinacija?
Ne, nije. Imamo veći broj letova sa npr. tržišta Izraela, sa tržišta Sjeverne Evrope, ali taj broj izgubljenih konekcija iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije još nije u značajnoj mjeri nadomješten. Ipak, vide se neki djelimični pomaci, pa su nedostatak tog istočnoevropskog tržišta u nekoj mjeri nadomjestili gosti iz Njemačke, Velike Britanije, te posebno Turske koja u zadnje dvoje godine ima znatno veći broj konekcija i cjelogodišnju avioliniju između Istanbula i Tivta.
Na taj način smo što se tiče noćenja, na neki način nadomjestili gubitke sa ruskog tržišta, ali to još nismo uspjeli da učinimo u aviosaobraćaju sa nekih drugih destinacija. Mogla bi slika po tom pitanju biti puno bolja.
Ove godine će za Tivat letjeti i dva loukostera iz Saudijske Arabije što je potpuna novina. Kakva imate saznanja o tom tržištu i na što se u tom smislu uopšte može računati od turista iz Saudijske Arabije?
Mi na tom tržištu nismo ništa samostalno radili. Čekamo informacije iz Nacionalne turističke organizacije koja na tom novom tržištu mora pokriti kampanju sa nacionalnog nivoa.
Još uvijek dakle, nemamo neke preciznije informacije o kakvim se gostima radim gdje će ti gosti odsjedati i kakve su njihove preference, ili specifični zahtjevi u smislu onoga što im Crna Gora kao destinacija može ponuditi, čak ni to da li je državljanima Saudjske Arabije potrebna viza za dolazak i boravak u Crnoj Gori ili im je ta obaveza odlukom naše Vlade, makar privremeno ukinuta. Stoga na to tržište nismo ni fokusirali naše promotivne aktivnosti.
Koristite li na bilo koji način činjenicu da aerodrom Dubrovnik ima sezonsku redovnu direktnu avioliniju sa SAD?
Veliki broj turista iz Sjeverne Amerike koji borave na našem primorju, vidimo da dolazi upravo posredstvom te konekcije. Stoga smo na sastancima sa NTO i turističkom privredom posebno istakli problem koji postoje na graničnom prelazu Debeli brijeg.
Znate i sami koliko tim turistima koji nam dolaze preko dubrovačkog aerodroma, nažalost vremena treba da u drumskom transferu, pređu granicu i stignu do naših hotela Regent i The Chedi koji imaju upravo najveći broj ovih gostiju. Stoga smo uputili apel Vladi da pokuša na bilateralnom nivou sa Hrvatskom da riješi taj problem granične procedure ili da bar, ukoliko je to moguće, jedan od dva granična prelaza između Crne Gore i Hrvatske oslobodi samo za tranzitne putnike.
Utisak je da je ove godine grad puniji nego što je ikada bio već i sada na samom početku ljetnje sezone. U oči upada i činjenica da je Tivat u posljednjih par godina postao i sve zanimljivija izletnička turistička destinacija. Šta to privlači ljude na izlete u Tivat?
Naročito Porto Montenegro privlači veliki broj izletnika, ali su tu i izletnici koji se u Tivtu ukrcavaju na turističke brodove i idu na krstarenja po Boki. Po svim pokazateljima u prva tri mjeseca zaista vidimo da je situacija sa posjećenošću grada mnogo bolja nego ikada prije i nadam se da će tako ostati i u narednom periodu.
Što se tiče izletničkog turizma, mi dosta promovišemo i Gornju Lastvu, tako da se nadam da i prema Vrmcu ima dosta izletnika. Ubrzo će biti spreman i audio vodič na četiri jezika za panoramske staze na Luštici. Mi i inače fokus stavljamo na promociju zaleđa Tivta i u narednom periodu ćemo više raditi na digitalizaciji pješačkih staza po Vrmcu i po Luštici jer tu vidimo veliki potencijal.
Nadam se da ćemo kasnije krenuti i sa malo većom promocijom ronjenja u Bokokotskom zalivu jer je i to odličan vid turizma, te na promociji Boke kao wedding destinacije (destinacije za proslave sklapanja braka) te MICE (kongresni i turizam organizacije i održavanja raznih skupova) destinacije, jer vidimo da i u tim segmentima Boka postaje sve interesantnija za strane goste. Upravo su turisti koji traže ovakvu ponudu oni koji su spremni da više potroše, ali i da dolaze u periodu van glavne ljetnje sezone kada je nama i najbitnije da imamo goste.
Ja odavno kažem da se ne traba bojati da smanjujemo broj turista u periodu špica sezone jer smo već lani uspjeli da naročito tokom avgusta imamo blagi pad broja turista, što je odlično sa stanovišta održivog nosećeg kapaciteta destinacije, ali da treba raditi na produženju sezone i na privlačenju što većeg broja turista u pred i postsezoni. Za to nam međutim, treba dobra saobraćajna povezanost i dobre aviokonekcije sa međunarodnim destinacijama.
TO Tivat velike napore ulaže na diverzifikaciji turističkog proizvoda, ali i animiranju turističkih poslenika da naprave što raznovrsniju i maštovitiju ponudu za posjetioce. Ne vidim da druge lokalne TO u Crnoj Gori stavljaju toliki akcenat na to?
Svako radi onako kako smatra da je najbolje. Ja bih međutim, voljela da što se tiče promocije na međunarodnom tržištu, mi nastupamo reginalno kao Boka Kotorska, jer je nemoguće ispromovisati Tivat, a da ne ispromovišete Kotor, Herceg Novi ili izuzetno bogatu i slojevitu ponudu Boke.
Stoga je moj lični stav da negdje u budućnosti treba da postoji Regionalna turistička organizacija Boke Kotorske sa turističkim centrima koji su u Tivtu, Kotoru i Novom, bez postojanja turističkih organizacija za svaki grad pojedinačno. Boka treba da ima svoju promociju, svoj identitet i da se na taj način jedinstveno promoviše na međunarodnom tržištu.
Dijelite li utisak da donosioci odluka na nivou države nemaju svijest o tome koliko je turizam osjetljiva djelatnost i koliko nezadovoljstvo ili loši utisci koje će gosti ponijeti sa neke destinacije mogu imati višegodišnje negativne posljedice na turizam i ekonomiju takve destinacije? Da li mi sa ovako problematičnim saobraćajnicama, graničnim prelazima, lošim trajektnim prevozom, potencijalnim nedostatkom vode iz Regionalnog vodovoda, zapravi sami sječemo granu na kojoj sjedimo ?
Vjerovatno donosioci odluka to donekle i znaju, ali ne znam koliko su svjesni da neki od tih problema poput trajekta ne utiču samo na ovu, već će uticati i na nekoliko narednih sezona, jer negativni utisci posjetilaca su već pošli u okruženje i u svijet. Mi u ovom periodu imamo inspekcije destinacije agencija koje svoje goste žele dovesti ne samo ove, već i narednih godina, a znamo kakav oni utisak u ovom trenutku stiču o našoj destinaciji.
Nisam sigurna da su nadležni u državi dovoljno svjesni koliko ovaj i slični problemi utiču na naredne godine našeg turizma, da li shvataju da ovo sada nije “vansezona u kojoj nemamo gostiju, pa će se problem riješiti do sezone” jer smo mi već dobrano u ljetnjoj turističkoj sezoni. Ovdje su i turoperatori i brojni gosti i mediji jer se sve studijske grupe dešavaju upravo u ovom periodu. Nikad ni turoperatore, ni medije ne dovodimo u periodu špica sezone, već se sve te promotivne aktivnosti završavaju upravo u ovom periodu.
Stoga se dovijamo na različite načine – ne vodimo ih drumskim prevozom oko Boke ili preko trajekta, već nastojimo da te transfere odradimo brodićima po zalivu, ali to opet nije dobra slika jer iz medija oni dobijaju različite, često i ne tako povoljne informacije o stanju na našoj destinaciji. Mi im to ne možemo kriti kada nas o tome pitaju, tako da se na tim problemima stvarno intenzivno i što prije mora raditi.
Ukoliko se desi da primorje ove godine ima problem sa vodosnabdijevanjem iz Regionalnog vodovoda, pa čak onda da ga više nijednom narednih godina nemamo, ta loša slika koju bi turisti ponijeli bi ostala i onda bi morala da se “pegla” godinama, a mi u narednih nekoliko sezona trpjeli negativne posljedice zbog toga.
