Naučnici su se fokusirali na kanjon Koprates Šazma, dio Valles Marineris-a, najveće mreže kanjona u Sunčevom sistemu, analizirajući podatke sa tri satelita.
Tamo su satelitske slike otkrile naslage u obliku lepeze koje snažno podsjećaju na riječne delte, kakve na Zemlji nastaju kada rijeka ulazi u stajaću vodu.
„Delta strukture nastaju tamo gdje rijeke izlijevaju u okeane, kao što znamo iz brojnih primjera na Zemlji. Strukture koje smo uspjeli da identifikujemo na slikama jasno su ušće rijeke u okean“, kaže Fric Šluneger, geomorfolog sa Univerziteta u Bernu, Švajcarska, prenosi ScienceAlert.
Sve strukture nalik delti pronađene su na visinama od 3.650 do 3.750 metara ispod referentnog nivoa površine Marsa. To ih smješta oko 1.000 metara iznad najdublje tačke u Valles Marineris-u i ukazuje na more približno veličine našeg Arktičkog okeana.
„Uspjeli smo da obezbijedimo dokaze za najdublji i najveći bivši okean na Marsu do sada, okean koji se prostirao preko sjeverne hemisfere planete“, kaže Ignatius Argadestya, geolog sa Univerziteta u Bernu.
Istraživači procjenjuju da su naslage formirane prije oko tri milijarde godina, u periodu sa najvećom dostupnošću površinske vode na Marsu. Zanimljivo je da je to nekoliko stotina miliona godina kasnije nego što su pokazivale prethodne procjene o postojanju marsovskog okeana.
Bez obzira na to da li je voda isparila ili se povukla ispod površine, sve više dokaza ukazuje na bujnu i potencijalno nastanjivu prošlost našeg danas suvog, prašnjavog susjeda. Pošto se život na Zemlji pojavio relativno brzo, postoji mogućnost da je i Mars nakratko bio dom ranim oblicima organizama.
Istraživači sugerišu da bi ove novootkrivene obale mogle biti među najperspektivnijim mjestima za potragu za ostacima drevnog vanzemaljskog života.
