Predsjednik Emanuel Makron pokušava da smiri krizu nakon što Francusku već tri dana potresaju neredi koji su izbili zbog policijskog ubistva tinejdžera u predgrađu Pariza.
Demonstranti su postavili barikade, zapalili nekoliko automobila i sukobili se sa policijom u Nanteru nakon uglavnom mirnog marša u znak sjećanja na 17-godišnjeg Nahela M. koji je ubijen u utorak.
“Osveta za Nahela”, pisalo je na zgradama i autobuskim stajalištima u Parizu.
Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin rekao je da će 40.000 policajaca biti raspoređeno širom zemlje, uključujući 5.000 u regionu Pariza u pokušaju da uguši nemire. “Odgovor države mora biti izuzetno snažan”, kazao je Darmanin, govoreći o situaciji u sjevernoj četvrti Pariza u kojoj je zapaljeno nekoliko opštinskih zgrada.
Vlasti u francuskom gradu Klamaru, južno od Pariza, saopštile su da uvode policijski sat od devet uveče do šest ujutru koji će biti na snazi najmanje do 3. jula.
Incident je podstakao dugogodišnje pritužbe na policijsko nasilje i sistemski rasizam unutar agencija za sprovođenje zakona od strane grupa za ljudska prava i unutar rasno mješovitih predgrađa sa niskim primanjima koja okružuju velike gradove Francuske. Lokalni tužilac je rekao da je protiv policajca koji je pucao pokrenuta istraga.
On je, prema riječima tužioca, priznao da je ispalio smrtonosni hitac tvrdeći da je htio da spriječi jurnjavu automobilima, strahujući da bi on ili neko drugi mogao biti povrijeđen jer je tinejdžer navodno počinio nekoliko saobraćajnih prekršaja.
Na maršu u Nanteru u znak sjećanja na Nahela, učesnici su protestvovali protiv onoga što smatraju kulturom policijske nekažnjivosti i neuspjeha da se reformiše sprovođenje zakona u zemlji koja je doživjela talase nereda i protesta zbog ponašanja policije.
“Zahtijevamo da pravosuđe radi svoj posao, inače ćemo to uraditi na naš način”, rekao je za Rojters komšija Nahelove porodice.
Novi talas nereda podsjetio je na one iz 2005. godine koji su potresali Francuskui tri nedjelje i primorali tadašnjeg predsjednika Žaka Širaka da proglasi vanredno stanje.
Taj talas nasilja izbio je u pariskom predgrađu Kliši-su-Boa i proširio se na cijelu zemlju nakom smrti dvoje mladih koje su stradali od strujnog udara dok su se od policiji krili u trafo-stanici.
Dvojica policijaca koji su optuženi u tom slučaju oslobođeni su na suđenju deset godina kasnije.
Za Makrona trenutak izbijanja nereda teško da može biti gori, budući da su u Francuskoj tek završeni višenedjeljni protesti zbog penzione reforme. Predsjednik takođe treba da se bavi nezadovoljstvom kod kuće oko inflacije i sa nestabilnom međunarodnom scenom usljed rata u Ukrajini.
Situacija u francuskim siromašnim predgrađima je proteklih godina bila relativno mirna uprkos predviđanjima tenzija. Vlada tvrdi da je to zahvaljujući većim ulaganjima o boljoj politici zapošljavanja.
Međutim “Politiko” ističe da novi talas nasilja pokazuju da su svi sastojci za nerede i dalje prisutni – mržnja prema policiji, broj zločina povezanih sa drogom i osjećaj da francuska meritokratija više ne funkcioniše.
U siromašnim četvrtima “djeci je prekipjelo da ih policija stalno zaustavlja, sa druge strane policajci se svako bude sa strahom. Kada to sastavite, tenzije rastu”, kazala je za “Politiko” francuska politikološkinja Kloi Morin. “Sve je teže umiriti situaciju, jer postoji i veoma duboko nepovjerenje prema političarima”, dodala je ona.
Francuski predsjednik vrlo dobro zna kako brzo neredi u vezi sa policijskom brutalnošću mogu eskalirati u Francuskoj. Tokom protesa “žutih prsluka” 2018. i 2019, nasilje se širilo nakon što su demonstranti na ulicama izrazili bijes a bezbjednosne snage primijenile silu.
Godine 2005, tadašnji predsjednik Nikola Sarkozi je optužen da je izazvao nevolje komentarom da će “očistiti” siromašne četvrti.
Makron se ovog puta odlučio na poruku umirivanja – ali nema garancija da će ona imati odjeka, zaključuje “Politiko”.
