Ukradeni lični i finansijski podaci mogu se zloupotrebiti za preuzimanje računa i krađu identiteta.
Vještačka inteligencija sve češće postaje alat kojem se ljudi obraćaju za pomoć u upravljanju ličnim finansijama. Od planiranja kućnog budžeta i analize troškova, do savjeta o štednji, ulaganjima i otplati dugova, četbotovi poput ChatGPT-a mnogima služe kao praktični finansijski pomoćnici. Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje informacije koje nikada ne bi trebalo dijeliti sa ovim alatima, jer njihovo otkrivanje može povećati rizik od prevara i krađe identiteta.
Iako korišćenje vještačke inteligencije za finansijsko planiranje može djelovati korisno, poseban oprez potreban je prilikom unošenja podataka koji mogu otkriti identitet korisnika ili omogućiti pristup njegovim bankovnim računima. To se odnosi na velike jezičke modele kao što su ChatGPT, Claude, Grok i Gemini.
Unošenjem osjetljivih informacija ili učitavanjem fotografija finansijskih dokumenata korisnici mogu nepotrebno izložiti svoje lične podatke potencijalnim bezbjednosnim rizicima.
Koje podatke nikada ne bi trebalo dijeliti sa AI alatima?
„Toplo preporučujem klijentima da nikada ne dijele ništa što ih može identifikovati ili omogućiti pristup njihovim računima“, izjavila je za HuffPost Nava Knafo, upravnica rizika u kompaniji National Bank Financial.
Ona upozorava da korisnici, nakon što unesu takve informacije u četbot, gube kontrolu nad tim gdje se ti podaci dalje mogu naći i kako bi mogli biti korišćeni.
Posebno je važno izbjegavati dijeljenje sljedećih informacija:
Brojeva bankovnih računa;
Brojeva kreditnih i debitnih kartica;
Lozinki i PIN kodova za pristup bankovnim računima;
Brojeva ličnih dokumenata i identifikacionih brojeva;
Kompletnih bankovnih izvoda;
Poreskih prijava;
Dokumentacije o kreditima.
Problem je u tome što ovakvi dokumenti često sadrže više osjetljivih informacija na jednom mjestu, uključujući ime i prezime, adresu stanovanja, podatke o poslodavcu i bankovnom računu. Njihovo dijeljenje sa četbotovima može stvoriti nepotreban rizik po privatnost i bezbjednost korisnika.
Knafo objašnjava da se, u zavisnosti od podešavanja konkretne platforme, razgovori sa vještačkom inteligencijom mogu čuvati, pregledati ili koristiti za unapređenje modela. Dodatni razlog za oprez predstavlja činjenica da nijedan digitalni sistem nije u potpunosti zaštićen od bezbjednosnih proboja.
„Četbotovi takođe nemaju obavezu povjerljivosti i bezbjednosti kakva se primjenjuje na banke i licencirane finansijske savjetnike“, istakla je ona.
Ukoliko dospiju u pogrešne ruke, ukradeni lični i finansijski podaci mogu biti iskorišćeni za preuzimanje kontrole nad korisničkim računima i krađu identiteta. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se sa AI alatima ne dijele informacije koje bi nekome mogle omogućiti pristup ličnim finansijama.
Sličan stav ima i Guru Sahajpal, rukovodilac sektora finansijskih usluga i finansijske tehnologije u kompaniji Cognizant.
„Uopšteno, nema razloga da AI alatu budu potrebne takve informacije, a njihovo nepotrebno dijeljenje može stvoriti rizike po privatnost i bezbjednost, uključujući neovlašćeni pristup računima ili zloupotrebu ličnih i finansijskih podataka“, kazao je on za HuffPost.
Sahajpal je dodao da, kako vještačka inteligencija postaje sve zastupljenija u finansijskim uslugama, korisnici moraju pažljivo procjenjivati koje informacije dijele, zbog čega to čine i na koji način bi ti podaci mogli biti upotrijebljeni izvan prvobitne namjene.
