Iznenađenja prilikom predstavljanja redovnog godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja-kandidata za članstvo u Evropskoj uniji nije bilo: Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina u pregovorima su napredovale neviđenom brzinom, pa im je Komisija prvi put ponudila okvirne mape puta s konkretnim ciljevima za iduću godinu.
„Značajan napredak nekih kandidata omogućava nam da obećanje proširenja pretvorimo u stvarnost“, izjavila je predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Komesarka EU za proširenje Marta Kos istakla je da je ove godine postignuto više nego u prethodnih 25: otvoreno je ili zatvoreno čak 61 pregovaračko poglavlje, a do kraja godine trebalo bi da ih bude još tridesetak.
Uz mape puta, Komisija predlaže i novi model postupne integracije. Kandidati bi mogli i prije punopravnog članstva da u onim područjima u kojima dobro napreduju postanu dio sistema EU – recimo u energetici, saobraćaju, digitalnom području ili odbrani.
Najdalje je odmakla Crna Gora, koja je dosad privremeno zatvorila 21 poglavlje. Uz saglasnost država-članica Unije, mogla bi do kraja godine da zatvori i preostala. Rad na ugovoru o pristupanju već je u toku, a mogao bi da bude potpisan u junu iduće godine.
„Crna Gora je na putu da postane 28. članica 2028. godine“, rekla je Marta Kos. Upitana o zahtjevima koje Hrvatska postavlja Crnoj Gori, odgovorila je da oni nisu dio tehničkih pregovora, ali da očekuje da dvije zemlje sva otvorena pitanja riješe u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Berlinski analitičar Adi Ćerimagić smatra da je upravo Crna Gora najvažnija vijest dana. Obećanje Komisije s početka 2025. i cilj koji je crnogorska vlada postavila još 2023. – da se zemlja do kraja ove godine pripremi u sva 33 poglavlja – ostvareni su ili gotovo u potpunosti ostvareni.
„To pokazuje jednostavnu stvar: kada vlada kandidata postavi cilj, kada Komisija taj cilj isprati resursima i kada nijedna država-članica ne postavlja prepreke, reforme su moguće i zemlja se može pripremiti za članstvo“, kaže Ćerimagić. Ista takva dinamika se, kako podseća, videla kod Hrvatske, a pre toga i kod zemalja srednje i istočne Evrope.
Ono što ipak nije stiglo jeste garancija da će Crna Gora u razumnom roku i postati punopravna članica. „Komisija to ne može da pruži – to ne zavisi samo od Crne Gore, nego od 27 država-članica i prilika unutar njih“, kaže Ćerimagić.
Član njemačkog Bundestaga i spoljnopolitički portparol poslaničke grupe vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Adis Ahmetović poziva EU da sada ispuni svoja obećanja.
„Crna Gora je pravi sljedeći kandidat za pristupanje. Onaj ko sprovede potrebne reforme, njemu se mora omogućiti da se osloni na obećanja Evrope“, izjavio je Ahmetović.
Pristupanje Crne Gore bilo bi, smatra, snažan signal čitavom Zapadnom Balkanu da se reforme isplate, a smjenom Aleksandra Vučića u Srbiji evropski duh u regionu dobija novu dinamiku i vjerodostojnost, navodi njemački političar u saopštenju za DW i zaključuje: „Tu priliku moramo da iskoristimo zajedno sa ostalim demokratskim snagama u regionu.“
Istovremeno, aktuelni izvještaj za Srbiju je pun kritika, jer se u potpunosti odnosi na „učinak“ sada već tehničke vlade u Beogradu. Tako se na primjer navodi da u pregovorima nije bilo istinskog napretka, a Komisija ujedno upozorava na sve veću polarizaciju društva i na negativne trendove u osnovnim područjima. I usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ostala je niska.
Marta Kos je navela da je Srbija nazadovala u osnovnim pravima, slobodi izražavanja, javnoj upravi i akademskim slobodama. Istovremeno, Srbija je zemlja s najvišim stepenom usklađenosti sa zakonodavstvom EU i dobro je pripremljena za jedinstveno tržište, ali su pregovori posljednjih godina u zastoju.
Ćerimagić pak ukazuje da je Albanija prvi put postala druga najpripremljenija zemlja, odmah iza Crne Gore, a ispred Srbije – što govori o posvećenosti Tirane, ali jednako tako i o stanju u Srbiji.
Ali, nakon parlamentarnih izbora u Srbiji nova vlada ima snažan mandat za reforme: „Srbija ima priliku za novi početak“, poručila je Kos. Dalji napredak zavisiće od toga hoće li Beograd da preokrene i negativne trendove, da ojača pravosuđe i osnovna prava, obnovi demokratski dijalog i ispuniti obaveze iz dijaloga s Prištinom.
Bosna i Hercegovina, prema ocjeni Evropske komisije, deklarativno ostaje opredijeljena za evropski put, ali se od njega u praksi sve više udaljava. Pred izbore su pojačani zapaljiva retorika i antievropski narativi. Nakon izbora BiH bi trebalo brzo da uspostavi sve institucije vlasti, a ključni su reforma pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača.
Ćerimagić je tu posebno kritičan i naglašava da BiH ostaje najmanje pripremljen kandidat. „Dok se većina ostalih kandidata pokreće naprijed, BiH tapka u mjestu“, ukazuje on. Na novoj vlasti je, kaže, da odluči hoće li se ponovno angažovati, ali izvještaj, prema Ćerimagićevim riječima, ne daje mnogo osnova za optimizam.
Odgovornost pritom snose kako domaći akteri iz BiH, tako i EU, kao i prijatelji Zapadnog Balkana. „Naivno je bilo misliti da će unutrašnje prepreke u BiH nestati same od sebe time što se dodijeli kandidatski status ili se donese odluka o otvaranju pregovora“, kaže Ćerimagić. Komisija, podsjeća, još od prošlogodišnjeg izvještaja jasno imenuje Milorada Dodika, SNSD i ministre iz te stranke kao ključne aktere koji koče i usklađivanje sa spoljnom politikom EU i reforme.
U Briselu računaju da će dobre vijesti za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu motivisati i ostale u regionu, uključujući BiH. „Da bi se to desilo, svi u regionu moraju da budu uvjereni da je EU ozbiljna, da će proces Crne Gore moći da se završi, usprkos otvorenom pitanju sa Hrvatskom i mogućnosti da neki budući izbori u pojedinim članicama donesu više vlada koje se protive proširenju“, kaže Ćerimagić. „Za sada tog uvjerenja nema – ni u BiH ni u velikom dijelu regiona.“
Sjeverna Makedonija ne može dalje bez ustavnih promjena kojima bi se u najviši pravni akt te zemlje uključile manjine, a na Kosovu su reforme zastale zbog dugotrajne institucionalne krize.
Moldavija je ispunila uslove za otvaranje svih preostalih klastera, a Ukrajina bi mogla da ih otvori do kraja godine.
Put Gruzije praktično je zaustavljen, a Turska se od članstva u Evropskoj uniji dodatno udaljila.
