Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izazvao je u srijedu snažne reakcije u Vašingtonu kada je za poraz svoje stranke na izborima za Kongres direktno okrivio rat u Iranu. Njegova izjava široko je protumačena kao pokušaj da se distancira od predsjednika Donalda Trampa uoči moguće kandidature za Bijelu kuću 2028. godine, piše BBC.
U pažljivo sročenoj izjavi od 600 riječi, objavljenoj na društvenoj mreži Iks, potpredsjednik SAD je priznao da su birači koji su 2024. podržali Trampa na izborima za Kongres okrenuli leđa republikancima.
„Razlog zbog kojeg smo izgubili jeste rat“, napisao je. „I sam predsjednik je to rekao sinoć.“
U intervjuima datim kasno u utorak i tokom srijede, Tramp je branio rat, ali je priznao da je on imao uticaja na pobjedu demokrata, koji su preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom SAD.
Vensov stav o ratu u Iranu javna je tajna u Vašingtonu, piše BBC. Iako je više puta podržao sukob otkako su SAD i Izrael u februaru napali Teheran, prema medijskim izvještajima, na zatvorenim sastancima sa zvaničnicima administracije izražavao je protivljenje ratu.
Međutim, ta neslaganja do sada nisu izlazila u javnost.
Samo nekoliko sati nakon što su Tramp i njegova stranka pretrpjeli težak izborni poraz, Vens je jasno stavio do znanja da odluku o ulasku u rat smatra ozbiljnom političkom greškom.
„Ako želite da tvrdite da je vrijedjelo, da je gubitak Senata u narednih šest godina bio vrijedan toga, onda to i recite. Tvrdite da je to bila cijena koju je vrijedjelo platiti. Slagali se s tim ili ne, to je makar pošteno“, poručio je Vens.
Bila je to upečatljiva izjava, bez presedana u novijoj američkoj političkoj istoriji. Teško je prisjetiti se sličnog trenutka u kojem je aktuelni potpredsjednik tako oštro odstupio od stavova predsjednika o jednom od ključnih pitanja njegove spoljne politike, ističe BBC.
Potom je uslijedilo možda još veće iznenađenje: Tramp, koji od svojih najbližih saradnika obično zahtijeva bezrezervnu lojalnost, saglasio se s Vensom da je ishod izbora za Kongres „u velikoj mjeri“ bio određen ratom. Dodao je, međutim, da bi, kada bi ponovo bio suočen s istim izborom, postupio jednako.
Bio je to prvi nagovještaj da bi Tramp, uprkos tome što izuzetno cijeni lojalnost svojih saradnika, mogao Vensu ostaviti znatan prostor za samostalno djelovanje ukoliko odluči da se kandiduje za predsjednika.
„Znam šta misli o tome. Mislim da je to bilo… mislim da je bilo u redu“, rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o Vensovoj objavi u kojoj za poraz krivi rat. „Znao sam to kada sam krenuo u akciju, a mi smo ih spriječili da dođu do nuklearnog oružja i nikada ga neće imati.“
Vensova izjava djelovala je kao „način da se distancira od Trampa“, ocijenio je Danijel Bajman, stručnjak za spoljnu politiku iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Bajman je dodao da će Vens, ukoliko se bude kandidovao za predsjednika, morati pažljivo da balansira između isticanja razlika u odnosu na Trampa i očuvanja njegove podrške.
Takvo balansiranje bilo je vidljivo i u Vensovoj objavi. Potpredsjednik SAD nije pomenuo Trampa po imenu, a veliki dio svoje analize izbornih rezultata pripisao je neimenovanim istraživačima javnog mnjenja.
Vens je „oprezno ispitao teren da vidi kako će dalje postupiti“, kazala je za BBC Ešli Dejvis, republikanska politička strateškinja.
Osim kritike rata u Iranu, Vens je predstavio i politički plan koji bi mogao da nagovijesti okosnicu njegove eventualne predsjedničke kampanje. Strategiju kojom bi republikanci mogli ponovo da pridobiju birače sažeo je u četiri tačke: okončati rat, usredsrediti se na troškove života i inflaciju, staviti Ameriku na prvo mjesto, promijeniti odnos prema Izraelu.
Taj spisak odražava veliki dio Vensovih političkih uvjerenja otkako je stupio na nacionalnu političku scenu, a mogao bi da posluži i kao osnovna poruka njegovih budućih predizbornih govora.
BBC je kontaktirao Vensov kabinet i zatražio komentar.
Do narednih predsjedničkih izbora ostale su još dvije godine. Očekuje se da će se Vens kandidovati, ali još nije donio zvaničnu odluku, dok njegovi saradnici insistiraju da i dalje razmatra tu mogućnost.
Otvoreno je i pitanje koliko se Vens zapravo udaljio od Trampa. Prema pisanju „Njujork tajmsa“, Vens je predsjedniku pokazao svoju poruku prije nego što ju je objavio na internetu.
Tramp bi, sa svoje strane, mogao da promijeni mišljenje i jasno stavi do znanja da neće tolerisati neslaganje ni Vensa ni bilo koga drugog.
Predsjednik SAD je do sada bio uzdržan kada je riječ o tome koga bi podržao kao republikanskog kandidata za predsjedničke izbore 2028. godine. U više navrata pohvalio je i Vensa i državnog sekretara Marka Rubija, ali nije rekao kada bi, niti da li bi uopšte, mogao da pruži podršku nekom od njih.
Čini se, piše BBC, da Tramp uživa u nagađanjima o tome koga će podržati da nastavi njegov politički pokret. Ranije je čak pominjao mogućnost da ostane na vlasti i treći mandat, što američki Ustav zabranjuje.
Na kraju se može ispostaviti da Vensova poruka povodom izbora za Kongres i nije bila toliko značajna.
Ali mogla bi se pokazati i kao početni signal za predsjedničku trku 2028. godine i borbu za kontrolu nad Republikanskom strankom u eri nakon Trampa.
