Crna Gora je najbliža završnici evropske integracije sa jasnim putem da potpiše ugovor o pristupanju sa Evropskom unijom (EU) naredne godine, rekla je danas u Briselu visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK) usvojila danas Paket proširenja 2026 za zemlje kandidatkinje, a ono što je novo jeste da sadrži mape puta za najnaprednije članice, među kojima je Crna Gora.
Poručila je da je proširenje jedna od najznačajnijih politika EU, koja učvršćuje mir, stabilnost i prosperitet širom kontinenta.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je EK prvi put u prilici da od 2011. ove godine završi pregovore sa jednm zemljom kandidatkinjom, a to je Crna Gora.
“Crna Gora je na putu da postane 28. članica EU 2028. godine”, rekla je Kos, dodajući da će Ugovor o pristupanju vjerovatno biti potpisan na ljeto naredne godine.
Kaja Kalas je istakla da današnji izvještaj šalje jasnu poruku: reforme donose rezultate.
„Albanija je za nešto više od godinu otvorila sve pregovaračke klastere. Sada je zadatak da se održi tempo ubrzavanjem reformi. Moldavija nastavlja da napreduje. Uprkos nezapamćenim spoljnim pritiscima, ostala je dosljedna u posvećenosti reformama i usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije“, navela je.
Ukrajina, kako je dodala, sprovodi sveobuhvatne reforme pod ruskim bombama.
Prema njenim riječima, nijedna zemlja kandidat nikada nije sprovodila reforme ovih razmjera dok je bila u ratu i to zaslužuje priznanje.
„Na osnovu napretka koji je Ukrajina ostvarila, trebalo bi da pristupimo otvaranju svih pregovaračkih klastera prije kraja godine“, rekla je Kalas.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, izgledi za napredak su, kako je navela, neujednačeni.
„Turska ostaje zemlja kandidat i ključni partner, ali uslovi koji su doveli do zastoja u njenom pristupnom procesu i dalje postoje. Gruzija je krenula putem sukobljavanja sa Evropskom unijom zbog nazadovanja u demokratiji i temeljnim pravima. Njen proces pristupanja EU i dalje je de fakto zaustavljen“, kazala je Kalas.
Ona naglašava da obaveze preuzete na putu ka članstvu ne prestaju da važe nakon pristupanja EU.
„Ovogodišnji izvještaj stavlja bezbjednosnu dimenziju proširenja u znatno jasniji fokus. Prvi put sadrži posebno poglavlje posvećeno bezbjednosti i odbrani. Tokom protekle godine većina zemalja kandidata povećala je ili održala visok nivo usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. To je važan pokazatelj njihovog strateškog opredjeljenja i privrženosti evropskim vrijednostima“, rekla je.
Kako je dodala, mnoge zemlje kandidati već doprinose bezbjednosti Evrope -Ukrajina predstavlja prvu liniju odbrane Evrope od Rusije.
„Iskustvo Kijeva sa bojnog polja nema premca i od presudnog je značaja za evropsku bezbjednost i odbrambenu spremnost. Moldavija i naši partneri sa Zapadnog Balkana doprinose misijama i operacijama EU. Pomažu u zaštiti naših granica i suzbijanju stranih manipulacija informacijama. Ti doprinosi istovremeno jačaju i našu bezbjednost“, navela je.
Prema njenim riječima, veća Evropska unija moći će u budućnosti da se osloni na njih.
Kako je kazala, proširenje je decenijama bilo najuspješnija vanjska politika Evropske unije.
„Svaki krug proširenja mijenjao je naš kontinent. Današnja geopolitička realnost čini naredni krug proširenja još hitnijim.Tamo gdje zemlje koje ostvaruju napredak ostaju da čekaju, stvara se prostor za nestabilnost. Proširenje je direktno ulaganje u bezbjednost Evrope“, poručila je.
