Da li zaista svi treba da pijemo osam čaša vode dnevno, možemo li da se oslonimo na osjećaj žeđi i da li voda zaista pomaže u mršavljenju? Odgovori zavise od potreba organizma, zdravstvenog stanja i životnih navika.
U nastavku pročitajte više o najvećim zabludama kada je u pitanju pijenje vode.
Ne postoji jedinstvena količina vode koja odgovara svima. Potrebe za tečnošću zavise od uzrasta, pola, tjelesne težine, fizičke aktivnosti, vremenskih uslova i zdravstvenog stanja.
Uobičajene preporuke za dnevni unos tečnosti razlikuju se između žena i muškaraca, a važno je uzeti u obzir i vodu koju unosimo hranom, posebno voćem i povrćem.
Potrebe se povećavaju tokom vrućina, intenzivnog vježbanja, trudnoće i dojenja. Zato je važno prilagoditi unos tečnosti sopstvenim potrebama, umjesto slijepo se pridržavati pravila o osam čaša vode dnevno.
Dovoljan unos tečnosti neophodan je za zdravlje, ali ni sa vodom ne treba pretjerivati. Prekomjeran unos u kratkom periodu može da smanji koncentraciju natrijuma u krvi i izazove stanje poznato kao hiponatremija.
U težim slučajevima mogu se javiti glavobolja, mučnina, zbunjenost i epileptični napadi, a stanje može biti i opasno po život. Rizik postoji, između ostalog, kod sportista koji tokom dugotrajnog napora unose previše vode u odnosu na količinu tečnosti i elektrolita koje gube.
Boja mokraće može pomoći u procjeni hidratacije. Svijetložuta boja uglavnom ukazuje na odgovarajući unos tečnosti, dok tamnija može biti znak dehidratacije. Ipak, na boju utiču i drugi faktori, pa ona nije potpuno pouzdan pokazatelj.
Žeđ je prirodan signal da je organizmu potrebna tečnost, ali nije uvijek dovoljan pokazatelj njegovih potreba. Kod starijih osoba osjećaj žeđi može biti oslabljen, zbog čega je rizik od dehidratacije veći.
I nakon fizičke aktivnosti važno je obratiti pažnju na izgubljenu tečnost, posebno ako se osoba mnogo znojila. Redovno pijenje vode tokom dana može pomoći u održavanju odgovarajuće hidratacije, čak i kada osjećaj žeđi nije izražen.
Za većinu ljudi važnije je da tokom dana unose dovoljno tečnosti nego da se pridržavaju strogog rasporeda. Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem svi moraju da popiju veliku količinu vode odmah nakon buđenja ili u određeno vrijeme prije spavanja.
Pijenje vode prije obroka nekim osobama može pomoći u kontroli apetita, dok je tokom i nakon vježbanja važno nadoknaditi tečnost izgubljenu znojenjem.
Najbolje je rasporediti unos vode tokom dana i prilagoditi ga fizičkoj aktivnosti, vremenskim uslovima i individualnim potrebama.
Voda može biti koristan saveznik u kontroli tjelesne težine, ali sama po sebi ne garantuje gubitak kilograma. Zamjena zaslađenih napitaka vodom može da smanji unos kalorija, dok pijenje vode prije obroka nekim ljudima pomaže da pojedu manje.
Pojedina istraživanja ukazuju na moguće koristi ove navike, naročito kod starijih osoba i ljudi sa prekomjernom tjelesnom težinom. Međutim, rezultati zavise od ukupne ishrane i životnih navika.
Ni veoma hladna voda nema značajan uticaj na mršavljenje. Organizam troši određenu količinu energije da bi je zagrijao do tjelesne temperature, ali je taj efekat zanemarljiv.
Najvažnije je održavati redovnu i odgovarajuću hidrataciju. Potrebe za vodom razlikuju se od osobe do osobe, a pretjerivanje može biti jednako štetno kao i nedovoljan unos tečnosti.
