Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uputio je otvoreno pismo ambasadoru Evropske unije (EU) i ambasadorima zemalja Kvinte, u kojem je kritikovao odnos EU prema pitanjima vjerskih prava, crnogorskog identiteta i istorijskog revizionizma u Crnoj Gori.
Mihailo je u pismu postavio pitanje ko je u Evropskoj uniji promijenio politiku da se rokovi i članstvo stavljaju iznad evropskih vrijednosti.
On je ocijenio da se crnogorski narod i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve osjećaju iznevjereno odnosom EU prema onome što se događa u Crnoj Gori.
„Godinama smo slušali da prvo moramo izgraditi državu jednakih građana, pa tek onda postati članica Evropske unije. Danas se govori prije svega o rokovima i zatvaranju poglavlja. Ko je u Evropskoj uniji odlučio da brzina proširenja bude važnija od slobode vjeroispovijesti, jednakosti pred zakonom i poštovanja identiteta naroda koji u toj državi živi?“, naveo je Mihailo.
Govoreći o odnosu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Mihailo tvrdi da njeni zahtjevi za zemljište i izgradnju vjerskih objekata ostaju bez djelotvornog odgovora.
Kako je naveo, ranije otvorena mogućnost da CPC dobije parcelu za hram zaustavljena je odlukom državne vlasti, dok se i dalje ne zaključuje ugovor kojim bi bili uređeni odnosi države i te crkve.
„Tražimo da javna sredstva i imovina budu dostupni vjerskim zajednicama po jednakim i jasnim kriterijumima. Danas takvu jednakost ne vidimo“, poručio je Mihailo.
On je posebno komentarisao Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu, u kojem se navodi da se sloboda vjere uglavnom poštuje.
„Pitamo: jesu li u tu ocjenu ušle naše predstavke, odluke o zemljištu, neodgovoreni zahtjevi i dugogodišnje odbijanje da se s nama urede odnosi kao s drugim vjerskim zajednicama? Ako nijesu, kako ta ocjena može biti potpuna?“, pitao je mitropolit.
Mihailo je u pismu govorio i o, kako je naveo, istorijskom revizionizmu i relativizaciji ratnih zločina, tvrdeći da takve pojave prolaze bez plaćan ja političke cijene.
Pozvao se i na rezoluciju Evropskog parlamenta o Crnoj Gori iz 2025. godine, u kojoj je, kako je naveo, upozoreno na politički revizionizam i osuđeno veličanje ratnih zločinaca.
„Zato još teže razumijemo ćutanje pred onima koji poriču crnogorski identitet i relativizuju zločine, a istovremeno dobijaju političko priznanje kroz evropski proces. Evropska unija ne smije jednom rukom osuđivati takvu politiku, a drugom joj otvarati vrata partnerstva bez jasnih uslova“, kazao je Mihailo.
Prema njegovim riječima, zbog takvog odnosa među Crnogorcima slabi ne samo entuzijazam, već i otvorena podrška članstvu u EU.
„Kakvu nam sigurnost može dati članstvo ako u Uniju uđemo bez jednakih vjerskih prava, bez zaštite od diskriminacije i bez odgovora na negiranje našeg identiteta? Obećanje da će se ta pitanja riješiti poslije prijema više ne uliva povjerenje“, naveo je.
Mihailo je pozvao Evropsku komisiju, Delegaciju EU i ambasade zemalja Kvinte da javno saopšte da li su, kako je naveo, ravnopravnost vjerskih zajednica, zaštita crnogorskog identiteta i suprotstavljanje istorijskom revizionizmu stvarni uslovi evropskog puta Crne Gore.
Zatražio je i da se navodi CPC ispitaju u okviru poglavlja 23, da nadležni organi obrazlože postupanje prema toj crkvi, kao i da predstavnike CPC prime na razgovor.
„Potreban nam je jasan odgovor, a ne još jedan izraz načelne podrške evropskim vrijednostima. Evropa kojoj smo vjerovali počinje od prava svakoga čovjeka. Ako ta prava za nas mogu da sačekaju, onda nas pitate da vjerujemo u članstvo u kojem ćemo ostati građani drugog reda“, zaključio je Mihailo.
