Iz KCCG potvrdili da se pet pacijentkinja javilo sa simptomima malaksalosti, nedostatka vazduha, otežanim gutanjem i govorom, spuštenim kapcima, zamagljenim vidom, a jedna je odbila hospitalizaciju
ODT uložilo žalbu na rješenje Osnovnog suda kojim se odbijaju mjere za Lakićevića i Kušnerovu
Sumnju da im je aplikovan škodljiv preparat dodatno pojačava saopštenje CInMED – da se “Dysport” koji je ilegalno nabavljen nalazi među ljekovima čiji su falsifikati pronađeni u više evropskih zemalja, a na šta je upozoravao i SZO
Julija Kušnereva , koja je pacijentkinjama ubrizgavala botoks nabavljen ilegalnim putem van zdravstvene ustanove, ne samo da nije imala licencu za rad, već ni rješenje o izjednačavanju strane diplome, izdato od Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Priznavanje isprave, odnosno izjednačavanje kvalifikacije vrši se radi nastavka obrazovanja ili zapošljavanja u Crnoj Gori, a Kušnereva se, kako je potvrđeno “Vijestima”, nije ni obraćala Medicinskom fakultetu.
Da jeste, Medicinski fakultet bi u postupku upoređivao studijski program iz Ukrajine koji je završila sa akreditovanim studijskim programom u Crnoj Gori, a ukoliko bi se utvrdile suštinske razlike, morala bi da polaže dopunske ili diferencijalne ispite.
Nakon antiage procedure ubrizgavanja botoksa, Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) javilo se pet pacijentkinja sa simptomima koji odgovaraju kliničkoj slici botulizma – ozbiljnog i teškog stanja izazvanog botulinskim toksinom.
Iz te ustanove potvrdili su “Vijestima” da su četiri pacijentkinje na bolničkom liječenju, dok je jedna odbila predloženu hospitalizaciju.
“Kod pacijentkinja su registrovani malaksalost, osjećaj nedostatka vazduha, ptoza (spušteni kapci), zamagljen vid, suvoća usta, otežano gutanje i govor, dok je kod jedne pacijentkinje zabilježena i slabost gornjih ekstremiteta”, odgovorili su iz KCCG.
Četiri hospitalizovane pacijentkinje su trenutno stabilnog zdravstvenog stanja, bez pogoršanja simptoma i kliničke slike, a iz KCCG su kazali da juče popodne nije planiran otpust nijedne od njih.
Sumnju da je pacijentkinjama aplikovan škodljiv preparat “Dysport” dodatno je pojačalo jučerašnje saopštenje crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) – da se ovaj botoks nalazi među ljekovima čije su falsifikovane serije identifikovane prethodnih godina u većem broju zemalja.
Sa Medicinskog fakulteta UCG “Vijestima” su juče kazali da prema podacima iz službene evidencije ne postoji zahtjev niti rješenje o izjednačavanju inostrane kvalifikacije na ime i prezime Julije Kušnereve.
“Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore vodi postupke izjednačavanja inostranih kvalifikacija nivoa obrazovanja sa odgovarajućim kvalifikacijama nivoa obrazovanja u Crnoj Gori, u okviru svoje nadležnosti, na osnovu Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i u skladu sa Pravilnikom Univerziteta Crne Gore o izjednačavanju inostrane kvalifikacije nivoa obrazovanja sa kvalifikacijom nivoa obrazovanja u Crnoj Gori na Univerzitetu Crne Gore”, saopštili su.
Ljekarska komora Crne Gore juče je ponovila da Kušnereva nije mogla da radi u svojstvu ljekara u Crnoj Gori, a ukazali su i da ona nije ljekar prema crnogorskom zakonodavstvu:
“Priznavanje strane diplome potvrđuje postojanje obrazovne isprave i stečenog nivoa obrazovanja, ali ne zamjenjuje izjednačavanje stručne kvalifikacije, eventualne dopunske ispite, stručni ispit, propisano poznavanje crnogorskog jezika i licencu nadležne komore”, naglasili su.
Komora je juče najoštrije osudila, kako su kazali, pokušaj da se slučaj Julije Kušnereve i spornog preparata botulinskog toksina svede na administrativne propuste i nedostatak dokaza da je preparat bio štetan, poručujući da je ona svjesno pružala zdravstvene usluge bez licence, dok je pacijentkinjama, prema njihovim tvrdnjama, ubrizgavan preparat nezakonito unesen u Crnu Goru i nabavljen van kontrolisanog lanca distribucije, bez pouzdanih dokaza o njegovom porijeklu, autentičnosti i ispravnosti.
Iz Komore su saopštili i da je, prema njihovom stavu, pogrešno poistovjećivati priznatu inostranu diplomu sa pravom na rad u Crnoj Gori, kao i da činjenica da nije laboratorijski dokazano da je sporni preparat bio štetan ne može predstavljati dokaz da je bio bezbjedan.
Komora je reagovala nakon što je Osnovni sud u Podgorici odbio predloge Osnovnog državnog tužilaštva za određivanje mjera nadzora Draženu Lakićeviću i Kušnerevoj.
Sud je u rješenju koje se odnosi na Kušnerevu naveo da nema osnovane sumnje da je počinila krivično djelo nadriljekarstvo, obrazlažući da ona ima završeni medicinski fakultet i diplomu ljekara priznatu u Crnoj Gori. U slučaju Lakićevića, sud je naveo da u spisima nema dokaza da je proizvod koji je prodavao bio škodljiv za zdravlje, niti dokaza do stepena osnovane sumnje da je imao umišljaj u tom pravcu.
Iz Komore su naglasili da u predmetu nije donesena konačna odluka i da ne prejudiciraju konačnu krivičnu odgovornost, o kojoj, kako su naveli, odlučuju nadležni organi, ali smatraju da se dosadašnjim tumačenjem činjenica može poslati “izuzetno opasna poruka” da se strana diploma može poistovjetiti sa pravom na rad i da se lijek može nabavljati mimo ovlašćenih kanala ukoliko naknadno nije dokazano da je štetan.
Iz podgoričkog ODT juče su kazali da su uložili žalbu na odluku Osnovnog suda, da je izviđaj u toku i da preduzimaju sve zakonom predviđene mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja odlučnih činjenica.
Botoks “Dysport”, koji je Lakićević nabavio ilegalnim putem, a Kušnereva ga aplikovala pacijentkinjama koje su kasnije razvile botulizam i primljene na bolničko liječenje, upravo je jedan od ljekova za koje su tokom posljednjih godina u različitim zemljama identifikovane falsifikovane serije i to u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj, Norveškoj, Danskoj, Grčkoj, Turskoj, na Kipru, o čemu je upozorenje 2022. Izdala i Svjetska zdravstvena organizacija.
“SZO je 2022. godine izdala posebno upozorenje povodom otkrivanja falsifikovanih serija navedenog lijeka u više zemalja Evropske unije, Velike Britanije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Iz ovih razloga, CInMED još jednom upozorava građane da lijek izvan legalnog lanca snabdijevanja nije samo lijek nepoznatog porijekla – to je lijek koji se nalazi izvan sistema regulatorne kontrole. Ljekovi koji se nalaze u legalnom lancu snabdijevanja prolaze kroz strogo kontrolisan sistem – od proizvodnje i odobravanja, preko uvoza i distribucije, do zdravstvene ustanove i pacijenta. Njihovo porijeklo i kretanje su sljedljivi, a uslovi transporta i čuvanja kontrolisani”, naglasili su iz crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED).
CInMED je juče upozorio građane na ozbiljne rizike od primjene ljekova nabavljenih van legalnog i kontrolisanog lanca snabdijevanja, povodom hospitalizacije pacijentkinja na Klinici za infektivne bolesti KCCG, kod kojih su se nakon estetskog tretmana lijekom “Dysport” (koji sadrži botulinum toksin tipa A), pojavili simptomi botulizma.
“Ljekovi koji se nabavljaju iz neprovjerenih izvora, uključujući preparate koji se nabavljaju iz inostranstva van legalnog lanca distribucije, predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje, naročito kada su u pitanju biološki ljekovi za koje su propisani posebni uslovi čuvanja i transporta i čija sljedljivost mora biti obezbijeđena, kakav je lijek ‘Dysport’”, saopštili su iz ove institucije kojom rukovodi Snežana Mugoša.
Upozorili su da je kod ljekova, za koje je propisan poseban temperaturni režim, veoma važno održavanje tzv. “hladnog lanca”.
“To znači da se lijek od proizvođača do mjesta primjene mora transportovati i čuvati na propisanoj temperaturi. Kada lijek dolazi iz nepoznatog ili nelegalnog izvora, ne postoji pouzdana potvrda ni šta se zaista nalazi u pakovanju, ni gdje je proizvod nastao, niti pod kojim uslovima je transportovan i čuvan. Upravo izvan legalnog lanca se najčešće distribuiraju falsifikovani ljekovi koji se nabavljaju iz neprovjerenih izvora ili putem interneta i društvenih mreža, što dodatno otežava njihovu identifikaciju i kontrolu”, naglasili su iz CInMED-a.
Prema priznanju Lakićevića, on je “Dysport” nabavljao od čovjeka iz Albanije ili Kosova, koji ga je slao preko vozača autobusa ili taksija, dok mu je Kušnereva potvrdila da je preparat dobar i originalan, iako njih dvoje nijesu smjeli ni da nabavljaju, niti aplikuju lijek prema crnogorskim propisima.
