Kamere protiv nelegalnog odlaganja otpada ne smiju zadirati u privatnost građana

Kamere protiv nelegalnog odlaganja otpada ne smiju zadirati u privatnost građana

Video nadzor koji kontroliše nelegalno odlaganje otpada u Tuzima mora ispunjavati uslove, a to je da ne zadire u privatnost, te da kamere ne zahvataju privatne posjede, druge objekte ili saobraćajnice, kazao je za naš radio Sabahudin Delić iz Agencije za zaštitu ličnih podataka. Ako je sistem dobro projektovan, kamera snima samo ono što je potrebno, ako su građani obaviješteni o nadzoru i ukoliko se koristi zamagljivanje, tehnologija može biti samo od pomoći, ističe vještak IT struke Nikola Cmiljanić. Iz Službe komunalne policije Tuzi na naš upit odgovorili su da je procedura ispoštovana te da su dobili saglasnost Agencije.

Kada kamera koja kontroliše nepropisno bacanje smeća snimi prostor kojim se građani kreću i kada je moguće identifikovati osobe, njihovo lice ili registarsku oznaku vozila, ulazi se u oblast zaštite podataka ličnosti. Međutim, Zakon o komunalnoj policiji prepoznao je upotrebu video nadzora kao jednu od sredstava kontrole, objašnjava za naš radio iz Agencije za zaštitu ličnih podataka Sabahudin Delić.

„Zakon o komunalnoj policiji je vrlo precizno naveo da radi sprječavanja narušavanja komunalnog reda komunalna policija može vršiti video nadzor izvjesnog prostora, komunalnog objekta, od komunalne infrastrukture. Iz dosadašnje prakse u radu Agencije imali smo zahtjeve od strane pojedinih komunalnih policija“, kaže Delić.

Dodaje da kako bi sve bilo u skladu sa zakonom, komunalna policija je obavezna da prikupi neophodnu dokumentaciju i da se obrati Agenciji radi izdavanja saglasnosti.

„Video nadzor postavljen na deponijama, objektima ili drugom prostoru koji je štićen, pokriven video nadzorom, mora ispunjavati, između ostalog, i uslove, a to je da ne zadire u privatnost, odnosno da perimetri kamera ne zahvataju privatne posjede ili druge javne površine“, ističe Delić.

Zaključuje da se oni koji smatraju da neka kamera zadire u njihovu privatnost mogu obratiti Agenciji inicijativom za pokretanje postupka kada bi kontrolori izašli na lice mjesta i utvrdili da li video nadzor ispunjava sve zakonske uslove.

Da postojanje kamera ne predstavlja automatski povredu privatnosti, ali da nije dovoljno reći da se postavlja sa dobrim razlogom, ističe sudski vještak i ekspert za digitalnu forenziku i kompjuterske dokaze Nikola Cmiljanić.

„To znači da treba prikupljati samo onoliko podataka koliko je zaista potrebno da bi se ostvarila konkretna svrha. Ako je problem nepropisno odlaganje otpada pored kontejnera, onda bi kamera trebala da bude usmjerena prvenstveno na tu zonu. Ne bi trebalo bez potrebe snimati ulaze u okolne stambene objekte, privatna dvorišta“, objašnjava Cmiljanić.

Ocjenjuje da je od suštinske važnosti i transparentnost, te da bi građanin trebalo da zna da ulazi u prostor koji je pod video nadzorom.

„Šta se dešava sa snimkom nakon što je napravljen? Ko ima pravo da pregleda taj snimak? Gdje se čuva snimak? Koliko dugo se čuva? Da li je sistem tehnički zaštićen od neovlašćenog pristupa? I možda najvažnije, da li se snimak koristi isključivo za svrhu zbog kojeg je video nadzor uveden?“, pita se Cmiljanić.

Tvrdi da je tehnički moguće zamutiti lica građana koja ne čine prekršaj. Na naše pitanje da li su dobili neophodnu dozvolu Agencije iz Službe komunalne policije Tuzi, potvrdili su da su prilikom nabavke i postavljanja kamera ispoštovane sve propisane procedure. Podsjećamo, Opština Tuzi uvela je sankcije za sve koji budu nelegalno odlagali otpad. Kazna za fizička lica iznosi 100, dok je za pravna 1. 000 eura.