On je “Vijestima” rekao da se propis koji je Skupština usvojila u četvrtak veče na predlog Vlade, nikako ne može nazvati “anti-mafija zakonom”, kako ga vlast predstavlja javnosti.
“Crnoj Gori je bio potreban stvarni anti-mafija zakon, zasnovan na građanskom postupku protiv sumnjive imovine, snažnim finansijskim istragama, specijalizovanim i nezavisnim institucijama, strogoj sudskoj kontroli i punoj javnosti upravljanja oduzetom imovinom”, kazao je on.
Podsjeća da je Crna Gora već izgubila previše vremena čekajući rješenje prilagođeno zemlji u kojoj su organizovani kriminal i visoka korupcija decenijama stvarali ogromnu imovinu, dok su institucije pokazivale da nijesu sposobne da je pronađu i trajno oduzmu.
“Nakon tolikog čekanja, usvojen je nedovoljno ambiciozan zakon, koji ne odgovara u potpunosti stvarnim potrebama crnogorskog društva”, istakao je Milovac.
Vlast je propis predstavila kao dugo čekani mehanizam kojim će kriminal biti pogođen tamo gdje je najosjetljiviji – kod pitanja imovine, tvrdeći da zakon ima dovoljno sudskih garancija i podršku EU. Opozicija, tokom rasprave u parlamentu, nije osporavala potrebu oduzimanja kriminalno stečenog bogatstva, ali je upozorila da trajna konfiskacija prije pravosnažne presude otvara pitanja pretpostavke nevinosti, prava svojine i moguće selektivne političke primjene.
Za usvajanje zakona glasala su 43 poslanika vlasti i Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA, dok opozicija nije prisustvovala odlučivanju.
Propisom se uvodi i poseban model trajnog oduzimanja imovine (vrijedne najmanje 50 hiljada eura) prije donošenja pravosnažne presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala. Predlogom zakona je bilo predviđeno i da se od pravosnažno osuđenog počinioca može oduzeti imovinska korist vrijedna najmanje pet hiljada eura, za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, ukoliko ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito, ali je nakon što je Vlada djelovala amandmanski, taj novčani prag izbrisan. To znači da će se takva imovina moći konfiskovati bez obzira na vrijednost.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je proglasio zakon. Iz njegovog kabineta saopštili su da se odgovor države na kriminal ne smije iscrpiti u krivičnom kažnjavanju počinilaca, već mora obuhvatiti i efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom.
“Samo na taj način moguće je poslati jasnu poruku da kriminal ne smije biti isplativ”, poručili su oni.
Postupak vezan za lica, ne za imovinu
Dejan Milovac ukazuje da to što zakon omogućava oduzimanje imovine prije pravosnažne presude – ali samo u ograničenim slučajevima povezanim s kriminalnim organizacijama i tek nakon što je optužnica prošla sudsku kontrolu – nije samostalan građanski model oduzimanja imovine kakav je MANS godinama zagovarao, već samo ograničena dopuna postojećeg sistema.
Kako je objasnio, postupak se ni po ovom zakonu ne vodi prvenstveno protiv sumnjive imovine, nezavisno od krivičnog postupka, već ostaje vezan za konkretno lice i postojanje krivičnog predmeta protiv njega.
“I kad omogućava oduzimanje (imovine) prije pravosnažne presude, zakon zahtijeva prethodno pokretanje postupka i potvrđenu optužnicu za krivična djela izvršena u okviru kriminalne organizacije”, naveo je Milovac.
Zbog toga, kako dodaje, zakon ne otvara stvarnu mogućnost retroaktivnog preispitivanja porijekla ogromne imovine stečene tokom prethodnih decenija, ukoliko za njene vlasnike danas ne postoji odgovarajući krivični postupak.
“Tako će van njegovog stvarnog domašaja ostati najveći dio tzv. prvobitne akumulacije prljavog kapitala, kao i mnogi pojedinci koji su se tokom tranzicije bogatili na račun građana, državne imovine i budžeta”, upozorio je on, dodajući da je to najveće ograničenje zakona.
Crna Gora, prema njegovim riječima, neće moći da postavi jednostavno pitanje – kako je neko, bez zakonitih prihoda, stekao milionsku imovinu, već će institucije prethodno morati da takvu osobu povežu s konkretnim krivičnim djelom i pokrenu krivični postupak.
“Nakon decenija institucionalnog ćutanja, zastarjelih predmeta, nestalih dokaza i zaštićenih pojedinaca, jasno je da će veliki dio nezakonito stečenog bogatstva ponovo ostati nedodirljiv”, poručio je.
Milovac ističe da ovakvo rješenje može ostaviti van domašaja propisa i ogromnu imovinu očigledno nesrazmjernu zakonitim prihodima, u slučajevima visoke korupcije, koji nijesu formalno povezani s kriminalnom organizacijom.
“Zato postoji velika razlika između političkog naziva ‘anti-mafija zakon’ i onoga što je Skupština zaista usvojila”, kazao je on.
Kako je dodao, zakon ne propisuje dovoljno jasno ni šta tačno tužilaštvo mora dokazati da bi sud zaključio da je određena imovina stečena kriminalom, što ostavlja prostor za različite interpretacije.
Prema riječima Milovca, poseban problem predstavljaju postojeći kapaciteti tužilaštva i policije za sprovođenje finansijskih istraga. Podsjeća da Crna Gora nema dovoljan broj specijalizovanih finansijskih istražitelja, ekonomskih i poreskih stručnjaka, forenzičkih računovođa i tužilaca osposobljenih za praćenje složenih tokova novca, skrivenog vlasništva, međunarodnih transakcija, kompanijskih struktura i digitalne imovine.
“Formiranje finansijskih istražnih timova zakonom je ostavljeno samo kao mogućnost, umjesto da bude obavezno u složenim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije. Nijesu propisani minimalni kadrovski i tehnički standardi, rokovi za razmjenu podataka, niti jasna odgovornost institucija koje ne dostave podatke ili ne postupaju po zahtjevima tužilaštva”, naveo je on.
Upozorava da bez ozbiljnog ulaganja u ljude, baze podataka i međunarodnu saradnju, novi zakon može ostati samo još jedno sredstvo koje postoji na papiru.
Finansijske istrage, kako kaže, ne mogu se voditi kao dodatak krivičnoj istrazi, već moraju počinjati odmah, paralelno s njom, i pratiti cjelokupan tok novca – uključujući formalne i stvarne vlasnike, povezana lica, članove porodica, kompanije i imovinu u inostranstvu.
“Problematično je i to što privremeno blokiranje imovine može trajati godinama bez obavezne periodične sudske kontrole. Istovremeno, izvršna vlast i organ koji upravlja državnom imovinom dobijaju široka ovlašćenja da upravljaju privatnim kompanijama, izdaju, a u nekim slučajevima i prodaju imovinu prije konačne sudske odluke”, objasnio je Milovac.
On je istakao da takva ovlašćenja nijesu praćena odgovarajućim stepenom transparentnosti. Zakon, kako je rekao, predviđa vođenje evidencije, ali ne obavezuje institucije da redovno objavljuju potpune i uporedive podatke o rezultatima njegove primjene.
Ukazuje da javnost mora znati koliko je finansijskih istraga pokrenuto i obustavljeno, koliko je imovine privremeno blokirano, koliko je trajno oduzeto, koliko je vraćeno vlasnicima i koliko su građani platili odštete zbog propalih postupaka.
“Moraju biti dostupni i podaci o tome ko upravlja oduzetim kompanijama, kome je imovina data u zakup ili na korišćenje, po kojoj cijeni je prodata, ko je procijenio njenu vrijednost i koliki su bili troškovi njenog čuvanja i upravljanja”, podvukao je on.
Sagovornik upozorava da će, bez tih podataka, vlast ponovo moći da vrijednost privremeno blokirane imovine predstavlja kao konačan rezultat, iako će dio te imovine kasnije možda biti vraćen vlasnicima.
“MANS godinama upozorava da privremeno oduzimanje ne predstavlja uspjeh ako postupak nije zasnovan na kvalitetnoj istrazi i ako se ne završi pravosnažnim oduzimanjem”, poručio je Milovac.
Prema njegovim riječima, pravi test zakona zato neće biti broj otvorenih postupaka, saopštenja tužilaštva i konferencija za medije, već vrijednost imovine koja je pravosnažno oduzeta, kvalitetno sačuvana i vraćena građanima.
Još važniji test, kako navodi, biće da li će se zakon primjenjivati jednako prema svima – prema pripadnicima bivše, ali i sadašnje vlasti, njihovim poslovnim partnerima, članovima porodica i povezanim licima.
“Selektivna primjena bi ovaj zakon pretvorila u sredstvo političkog obračuna, umjesto u mehanizam za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, upozorio je izvršni direktor MANS-a.
Iz kabineta potpredsjednika Vlade Moma Koprivice (Demokrate) juče je saopšteno da je usvajanje “anti-mafija zakona” već izazvalo potres u kriminalnim krugovima, jer je “jasno da se u Crnoj Gori nepovratno završava vrijeme u kom se kriminal isplatio, a nezakonito stečeno bogatstvo moglo sačuvati”.
“Suština zakona je jasna, a to je da nezakonito stečena imovina mora biti oduzeta, a da država dobija snažnije mehanizme da kriminalcima oduzme ekonomsku korist njihovog djelovanja”, navodi se u saopštenju.
Kao posebno značajno ističe što zakon, pod jasno propisanim uslovima i uz sudsku kontrolu, omogućava trajno oduzimanje te imovine i prije pravosnažne presude u predmetima organizovanog kriminala, a teret dokazivanja je na vlasniku – da učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito.
“Time šaljemo jasnu poruku da kriminal nikad više neće biti biznis model i da se nezakonito stečeno bogatstvo ne može sakriti i sačuvati”, naveli su iz kabineta Koprivice.
Potpredsjednik opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović saopštio je juče da treba krenuti odmah “s vraćanjem opljačkanog državi i građanima”. On je pozdravio usvajanje zakona, iako poslanici njegove partije nijesu bili u sali tokom glasanja.
Zogović smatra da je posebno značajno obuhvatiti i preispitati one koji su do nezakonite imovinske koristi dolazili kroz zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem, kao i razne organizovane kriminalne grupe koje su “pljačkale državnu imovinu” kroz razne formate koje su nezakonito i neosnovano ustanovljavali. Najsvježiji je, kaže, primjer podjele državnih stanova i kredita “po njima poznatom ključu bez ikakvih rang-listi i bodovanja”.
“Ako je neko godinama živio od plate, a stekao milione, pitanje je jednostavno: odakle?”, poručio je Zogović.
Milovac poručuje da je za “pravo” zakonsko rješenje potrebno mnogo više vizije i političke hrabrosti, a mnogo manje brige za partijske kalkulacije i profitne interese pojedinaca “koji i dalje pronalaze načine da zaštite svoje imperije izgrađene na prljavom novcu”.
“Sve dok takvi interesi imaju prednost nad javnim, Crna Gora neće dobiti zakon sposoban da zaista udari na ekonomsku moć organizovanog kriminala i korupcije”, konstatovao je Milovac.
