U obrazloženju Predloga navodi se da su razlozi za donošenje zakona potreba da se unaprijedi efikasnost krivičnog postupka, otklone problemi uočeni u dosadašnjoj primjeni Zakonika i njegovo dalje prilagođavanje potrebama pravosudne prakse i savremenim oblicima kriminaliteta.
Kako se naglašava u dokumentu, izmjene su povezane sa evropskim standardima i direktivama koje se odnose na pretpostavku nevinosti, pravo na informisanje u krivičnom postupku, prava i zaštitu žrtava, kao i prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima.
Jedna od osnovnih novina odnosi se na pretpostavku nevinosti.
“Sudske odluke, osim onih kojima se okrivljeni oglašava krivim, ne smiju sadržati navode kojima se okrivljeni predstavlja krivim ili se na drugi način krši pretpostavka nevinosti”, precizira se u obrazloženju.
U dokumentu se pojašnjava da je ovo rješenje povezano sa Direktivom EU 2016/343 i obavezom da se osumnjičeni i okrivljeni, prije pravosnažnog utvrđivanja krivice, ne predstavljaju kao krivi za djelo koje im se stavlja na teret.
Predlogom se dodatno naglašava pravo na ćutanje. Kako piše u dokumentu, činjenica da osumnjičeni ili okrivljeni nije dao izjavu ili nije odgovarao na pitanja neće se cijeniti na njegovu štetu.
“Time se jača pravo na odbranu i pravo da lice ne doprinosi sopstvenom inkriminisanju”, ocijenjeno je u dokumentu.
Kako piše u tekstu Predloga, lice lišeno slobode mora odmah biti obaviješteno o pravu na upotrebu jezika koji razumije, pravu na prevod, razlozima lišenja slobode, pravu da ništa ne izjavi, pravu na besplatnu pravnu pomoć, izbor branioca, obavještavanje osobe koju samo odredi i pravo na medicinsku pomoć.
“Predviđeno je i da se licu bez odlaganja uruči pisana pouka o pravima, koja treba da sadrži, između ostalog, informacije o pravu na uvid u spise, najdužem mogućem trajanju lišenja slobode i pravu na žalbu protiv rješenja o zadržavanju”, naglašeno je između ostalog u Predlogu.
U Predlogu izmjena se uvodi poseban postupak zaštite procesnih prava osumnjičenog i okrivljenog tokom izvida i istrage.
“Lice će moći da podnese pritužbu državnom tužiocu ako mu je uskraćeno ili povrijeđeno neko od procesnih prava, a protiv odluke državnog tužioca moći će da uloži prigovor sudiji za istragu. Na ovaj način obezbjeđuje djelotvoran pravni lijek“u slučaju propusta ili odbijanja nadležnih organa da omoguće ostvarivanje prava osumnjičenog ili okrivljenog. Jača i sudska kontrola zakonitosti postupanja u fazi izvida i istrage”, objašnjeno je u dokumentu.
Jedna od važnijih izmjena odnosi se na pritvor.
“Prilikom saslušanja okrivljenog prije donošenja odluke o određivanju pritvora obavezno je prisustvo branioca. Ako je pritvor određen bez prethodnog saslušanja, okrivljeni bi morao biti saslušan najkasnije u roku od 24 časa od časa lišenja slobode. Ovim se želi obezbijediti hitno sudsko preispitivanje osnovanosti pritvora, odnosno sudska kontrola opravdanosti daljeg trajanja pritvora kao najstrože mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog u postupku”, ističe se u Predlogu.
Predviđena su i detaljnija pravila za produženje pritvora.
Kako se navodi u dokumentu, odbrana mora biti upoznata sa razlozima zbog kojih državni tužilac traži produženje pritvora prije nego što sud donese odluku, kako bi imala mogućnost da se o tim razlozima izjasni.
Kako kažu u Vladi time se jača pravo na odbranu i načelo jednakosti oružja.
“Ako tužilac istakne nove ili izmijeni postojeće razloge za produženje pritvora, predviđa se obaveza saslušanja okrivljenog kako bi mogao da se izjasni o svim činjenicama relevantnim za dalje ograničenje slobode”, dodaje se u dokumentu.
Predlog definiše i prava pritvorenih na kontakte sa spoljnim svijetom.
U dokumentu se navodi da se preciznije uređuju pravila o posjetama, nadzoru nad posjetama i uslovima pod kojima one mogu biti privremeno zabranjene.
“Pritvorenom licu se izričito priznaje pravo na telefoniranje, uz mogućnost ograničenja kada je to neophodno radi zaštite interesa krivičnog postupka. Pri izradi ovog rješenja uzeti su u obzir standardi iz preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja”, naglašeno je u dokumentu.
Precizirana je zaštita lica lišenih slobode.
“Državni tužilac mora naložiti zdravstveni pregled lica lišenog slobode kada postoji sumnja da je to lice pretrpjelo zlostavljanje ili ako ocijeni da je pregled potreban iz drugih razloga. Isto pravilo odnosi se i na sudiju za istragu kada se licu određuje pritvor”, napominje se u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da se time unapređuje zaštita fizičkog i psihičkog integriteta lica lišenih slobode, kao i blagovremeno dokumentovanje eventualnih povreda.
Jedan od najznačajnijih djelova Predloga odnosi se na žrtve krivičnih djela.
Predlaže se posebno poglavlje o pravima žrtve, pri čemu se posebno izdvajaju žrtve trgovine ljudima, krivičnih djela protiv polne slobode, nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, ratnih zločina i terorizma, kao i djeca žrtve.
“Žrtva ima pravo na besplatan pristup stručnim službama, psihološku i drugu stručnu pomoć, zaštitu od zastrašivanja i odmazde, zaštitu dostojanstva tokom davanja iskaza i pratnju lica od povjerenja”, ističe se u Predlogu.
Predviđeno je i da žrtva bude saslušana bez neopravdanog odlaganja nakon podnošenja krivične prijave, dok bi, ako to zahtijeva i ako to ne ugrožava postupak, saslušanje trebalo da sprovede lice istog pola.
“Žrtva ima pravo da bude obaviještena o ukidanju pritvora okrivljenom, bjekstvu osumnjičenog, otpuštanju osuđenog sa izdržavanja kazne zatvora, kao i o mjerama koje su preduzete radi njene zaštite”, ističe se u dokumentu.
Predlogom izmjena se dodatno jača i procesni položaj žrtve u odnosu na postupanje državnog tužilaštva.
“Žrtva dobija pravo da bude obaviještena o radnjama koje su preduzete povodom njene krivične prijave, ali i pravo na pravni lijek u slučaju nepostupanja ili neblagovremenog postupanja državnog tužioca. Time uspostavlja i mehanizam unutrašnje kontrole rada državnog tužilaštva kroz pritužbu rukovodiocu tužilaštva”, naglašeno je u dokumentu.
Cilj je, kako piše u dokumentu, jačanje transparentnosti rada državnog tužilaštva i ostvarivanje prava žrtve da bude blagovremeno informisana o toku postupka i da traži zaštitu od neopravdanog odugovlačenja.
U Predlogu je predviđeno više rješenja koja se odnose na djecu žrtve.
“Dijete koje podnosi krivičnu prijavu treba da bude tretirano sa posebnom pažnjom, uz vođenje računa o njegovoj starosti, zrelosti i stepenu psihičkog razvoja, kao i korišćenje jezika koji dijete razumije. Predviđeno je i obavezno audiovizuelno snimanje saslušanja djeteta u bilo kojoj fazi krivičnog postupka”, ističe se u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da je cilj da se dijete zaštiti od sekundarne i ponovljene viktimizacije, smanji potreba za njegovim ponovnim saslušavanjem i očuva kvalitet i vjerodostojnost iskaza.
Za posebno ranjive žrtve predviđena je i mogućnost da svjedoče bez neposrednog vizuelnog kontakta sa okrivljenim, korišćenjem odgovarajućih tehničkih sredstava. Predlagač smatra da se time štite dostojanstvo i psihički integritet žrtve, uz očuvanje prava na odbranu.
Veliki dio izmjena odnosi se na digitalne dokaze.
U obrazloženju je precizirano da se detaljnije uređuje pretres računara, elektronskih uređaja za komunikaciju, digitalnih uređaja i druge opreme za automatsku obradu podataka.
“Takav pretres treba da bude ciljano pretresanje ograničeno isključivo na podatke potrebne za vođenje krivičnog postupka. Uvodi se obaveza zaštite podataka koji nijesu od značaja za postupak, kao i podataka koji predstavljaju profesionalnu tajnu”, precizirano je u dokumentu.
Time se nastoji, kako kažu u Vladi, uspostaviti ravnoteža između efikasnosti krivičnog postupka i zaštite prava na privatnost i drugih ustavom i zakonom zaštićenih prava.
Predlogom zakona uvodi se i novi postupak obezbjeđenja dokaza uzorkovanjem.
“Sud bi mogao da odredi uzorkovanje kada postoji opasnost po opštu bezbjednost ili zdravlje, kada je čuvanje dokaza nemoguće ili otežano, kada su troškovi čuvanja veliki ili postoje drugi opravdani razlozi. Za drogu je, međutim, predviđeno da se postupak uzorkovanja sprovodi u svakom slučaju”, ističe se u dokumentu.
Prema mišljenju Vlade ovim rješenjem stvara se pravni osnov da se, umjesto kompletne zaplijenjene količine, za potrebe postupka čuva reprezentativni uzorak psihoaktivnih supstanci.
Predlagač navodi da je izmjena odgovor na preporuke Evropske komisije iz izvještaja o Crnoj Gori i Non-papera za poglavlja 23 i 24, posebno zbog nedovoljnih kapaciteta za skladištenje zaplijenjene droge.
“Time bi se smanjili troškovi čuvanja i bezbjednosni rizici, a ne bi bila dovedena u pitanje mogućnost korišćenja uzorka kao dokaza. Postupak bi se sprovodio pod kontrolom suda, uz zapisnik, audiovizuelno snimanje i mogućnost pravnog lijeka”, naglašava se u dokumentu.
Predlogom zakona mijenja se i način kontrole optužnice.
“Umjesto obaveznog održavanja ročišta za kontrolu optužnice u svim predmetima, kao pravilo se uvodi dostavljanje optužnice okrivljenom i njegovom braniocu radi pisanog izjašnjenja. Rok za izjašnjenje je 15 dana. Sud bi, međutim, u složenim predmetima mogao da zakaže ročište kada to zahtijevaju obim predmeta ili složenost činjeničnih i pravnih pitanja”, jasno se navodi u Predlogu zakona.
Ovim se, prema ocjeni Vlade, želi otkloniti nepotrebno odugovlačenje postupka koje se pojavljivalo zbog obaveznog zakazivanja ročišta, posebno u predmetima sa velikim brojem okrivljenih.
Uvode se promjene i kod sporazuma o priznanju krivice.
U dokumentu se navodi da se isključuje mogućnost zaključivanja sporazuma za krivično djelo trgovine ljudima i krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
“Zbog posebno osjetljivog položaja žrtava ovih krivičnih djela, ocijenjeno da javni interes za potpuno rasvjetljavanje svih činjenica, sprovođenje redovnog postupka i donošenje sudske odluke nakon glavnog pretresa ima prednost u odnosu na procesnu ekonomičnost koju donosi sporazum o priznanju krivice”, definisano je u dokumentu.
Predviđeno je da se prijedlog za zaključivanje sporazuma može podnijeti samo jednom, dok se krajnji rok vezuje za prvi pretres pred prvostepenim sudom.
Jedna od politički i pravno interesantnijih novina odnosi se na institut svjedoka saradnika.
Predlogom se mogućnost određivanja statusa svjedoka saradnika proširuje i na krivična djela korupcije na visokom nivou.
“Time se omogućava primjena ovog instituta ne samo u predmetima organizovanog kriminala, već i u postupcima za krivična djela korupcije na visokom nivou, kada su ispunjeni zakonom propisani uslovi”, objašnjeno je između ostalog.
Predlagač ovu izmjenu obrazlaže potrebom za efikasnijim otkrivanjem, dokazivanjem i procesuiranjem najsloženijih oblika korupcije, uz ocjenu da se takva krivična djela često izvršavaju uz učešće više lica i visok stepen prikrivanja.
Mijenja se i trajanje mjera tajnog nadzora.
“Maksimalno trajanje mjera tajnog nadzora po jednoj naredbi povećava se sa četiri na šest mjeseci. Cilj je da se omogući efikasnije sprovođenje mjera u složenim krivičnim predmetima, naročito organizovanog kriminala i drugih teških krivičnih djela, gdje otkrivanje kriminalnih aktivnosti i prikupljanje dokaza često zahtijevaju duži vremenski period”, definiše se u Predlogu zakona.
Dio Predloga zakona odnosi se i na efikasnost glavnog pretresa.
Kako piše u dokumentu, rok za odlaganje glavnog pretresa produžava se sa 15 na 30 dana, kako bi se u slučajevima kada postoje važni razlozi pretres mogao nastaviti u primjerenom roku.
“Povećava novčana kazna za branioca koji neopravdano ne dođe na glavni pretres i time izazove njegovo odlaganje sa 1.000 na 5.000 eura. Važeći iznos se u praksi nije pokazao kao dovoljno djelotvorna sankcija, a cilj izmjene da se smanji broj odlaganja glavnih pretresa. Predviđena je i mogućnost da sud, izuzetno, uskrati braniocu dalje postupanje u predmetu ako je dva puta pravosnažno kažnjen zbog neopravdanog procesnog ponašanja koje je dovelo do odlaganja glavnog pretresa”, piše u dokumentu.
Mijenjaju se i rokovi za izradu i objavljivanje presuda.
Prema Predlogu, rok za odlaganje objavljivanja presude produžava se sa tri na osam dana, dok se u složenim predmetima predviđa mogućnost da presuda bude objavljena u roku do 15 dana od završetka glavnog pretresa.
“Važeći rokovi u složenim predmetima često nijesu objektivno dovoljni za kvalitetnu izradu i obrazloženje presude, posebno kada predmet obuhvata veliki broj okrivljenih, obimnu dokaznu građu ili složena pravna i činjenična pitanja. Rok za pisanu izradu i otpremanje presude u složenim predmetima produžava se sa dva na četiri mjeseca”, naglašeno je u Predlogu zakona.
Pravosnažna presuda bi se oštećenom dostavljala po službenoj dužnosti, bez potrebe da je posebno zahtijeva. Kako se navodi u dokumentu, cilj je da oštećeni bude blagovremeno informisan o konačnom ishodu postupka.
U Vladinoj procjeni uticaja Predloga navodi se da će izmjene donijeti unapređenje normativnog okvira krivičnog postupka, jačanje procesnih garancija osumnjičenih i okrivljenih, unapređenje položaja žrtava i efikasnije vođenje postupaka.
Kao pozitivni direktni uticaji navode se unapređenje ostvarivanja prava učesnika u krivičnom postupku i efikasniji rad pravosudnih organa, dok bi indirektni efekat trebalo da bude jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem i vladavinu prava.
“Primjena novih rješenja može zahtijevati dodatno prilagođavanje rada nadležnih organa, obuke i jačanje administrativnih kapaciteta. Posebna sredstva biće potrebna za stručne službe za podršku žrtvama koje bi trebalo formirati u višim sudovima i višim državnim tužilaštvima. Maksimalni godišnji fiskalni uticaj za ukupno 12 stručnih lica iznosio bi 157.273,92 eura, odnosno 13.106,16 eura mjesečno”, ističe se u Predlogu zakona.
U dokumentu se, međutim, naglašava da je riječ o maksimalnoj procjeni i da će stvarni dodatni budžetski izdaci zavisiti od toga koliko već zaposlenih bude raspoređeno na poslove stručne podrške i koliko novih izvršilaca bude potrebno zaposliti.
Vlada predlaže da zakon bude usvojen po hitnom postupku.
U obrazloženju se ističe da bez donošenja ovog zakona ne bi bile ispunjene obaveze predviđene Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027. godine, posebno u okviru pregovaračkih poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.
Kako se navodi u dokumentu, donošenje zakona predstavlja najdjelotvorniji način za unapređenje efikasnosti krivičnog postupka, jačanje procesnih garancija i potpuno usklađivanje sa evropskim standardima.
“Očekivani efekti su unapređenje procesnih garancija, zaštite žrtava, efikasnosti krivičnog postupka i usklađenosti sa evropskim standardima“, zaključuju u Vladi.
