U Srbiji je izdata serija upozorenja na visoke temperature koje se očekuju u narednom periodu. One predstavljaju veliki izazov za organizam, posebno za osjetljive grupe građana, a na toplotni talas upozorio je i Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“.
„Prognozirane vrijednosti maksimalne dnevne temperature vazduha spadaće u kategoriju opasne pojave od 30. jula do 1. avgusta na području Sjevernobačkog, Zapadnobačkog i Južnobanatskog okruga, kao i od 31. jula do 1. avgusta na teritoriji grada Beograda i na sjeveru zemlje, a u domen potencijalno opasne pojave od 30. jula na sjeveru zemlje i dijelovima centralne Srbije“, upozorili su iz Batuta zbog toplotnog talasa u Srbiji.
Doktorka Radmila Šehić ranije je za B92.net objasnila da su posebno ugroženi hronični bolesnici i osobe koje se teže prilagođavaju naglim promjenama vremena.
Visoke temperature najčešće dovode do pada krvnog pritiska jer toplota širi krvne sudove, naročito kod osoba koje već imaju zdravstvene probleme.
„Visoke temperature najprije izazivaju pad krvnog pritiska jer toplota širi krvne sudove na periferiji kože i ekstremiteta, naročito nogu. Zbog zadržavanja krvi u venama manje krvi dolazi do vitalnih organa, samim tim i manje kiseonika, pa nastaju zdravstvene tegobe“, objasnila je doktorka.
Poseban oprez preporučuje se osobama koje koriste terapiju za snižavanje krvnog pritiska, pacijentima sa srčanim i moždanim oboljenjima, djeci mlađoj od 12 godina, kao i ljudima koji rade na otvorenom.
„Najugroženiji su oni koji koriste lijekove za snižavanje krvnog pritiska. Ako tokom velikih vrućina nastave terapiju bez konsultacije s ljekarom, može doći do naglog pada pritiska i ozbiljnog ugrožavanja zdravlja“, upozorila je dr Šehić.
Dodala je da su posebno osjetljive osobe sa oboljenjima srca i krvnih sudova.
„Koronarni bolesnici tokom visokih temperatura često osjećaju stezanje i bol u grudima, nedostatak vazduha, utrnulost ekstremiteta i malaksalost.“
Kod osoba koje su preživjele moždani udar mogu se javiti vrtoglavica, gubitak koncentracije, mučnina, razdražljivost i loša koordinacija.
Djeca do 12 godina takođe su veoma osjetljiva jer njihov centar za termoregulaciju još nije u potpunosti razvijen.
Posebno su ugroženi i radnici koji rade na otvorenom.
„Kod njih se kombinuju visoka spoljašnja temperatura i fizički napor, što može dovesti do toplotnog udara. Tada prestaje znojenje, koje je glavni mehanizam hlađenja organizma, i dolazi do kolapsa centra za termoregulaciju“, upozorila je doktorka.
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je preporuke kojih bi građani trebalo da se pridržavaju.
Redovno provjeravajte kako su članovi porodice, prijatelji i komšije koji žive sami, posebno djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici.
Ako koriste terapiju, provjerite sa ljekarom da li lijekovi utiču na termoregulaciju. Lijekove čuvajte na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru, prema uputstvu proizvođača.
Ako osjetite vrtoglavicu, slabost, jaku žeđ ili glavobolju, odmah pređite u rashlađen prostor, izmjerite tjelesnu temperaturu i popijte nekoliko gutljaja vode ili voćnog soka sobne temperature.
Ako se jave grčevi u mišićima, sklonite se u hlad i postepeno unosite vodu. Ukoliko grčevi traju duže od sat vremena, obratite se ljekaru.
Odmah pozovite hitnu pomoć ako osoba ima vruću i suhu kožu, bunca, ima grčeve ili izgubi svijest. Do dolaska ljekara pokušajte da je rashladite hladnim oblogama, dajte joj tečnost ako je pri svijesti i skinite višak odjeće.
