Kardiolog dr Frančesko Lo Monako upozorio je na znakove koje ne treba ignorisati, ali i na svakodnevne navike koje mogu neprimjetno da povećaju rizik od srčanih oboljenja.
Prema riječima dr Lo Monaka, mnogi ljudi godinama žive sa faktorima koji opterećuju srce, a da toga nisu ni svjesni. Među njima su nekontrolisan visok krvni pritisak, neliječena apneja u snu, višak kilograma, prekomjerna konzumacija alkohola i nedovoljna fizička aktivnost.
Takvi faktori vremenom mogu da dovedu do slabljenja srčanog mišića, odnosno kardiomiopatije. Promjene se često razvijaju postepeno i dugo mogu da prođu neprimijećeno.
„Mnogi misle da bi odmah osjetili da nešto nije u redu sa srcem, ali to često nije slučaj. Promjene mogu da se razvijaju polako, godinama, naročito ako se faktori rizika, poput visokog krvnog pritiska, ne drže pod kontrolom“, objasnio je dr Lo Monako.
Jedan od najvećih problema je povišen krvni pritisak koji se ne liječi. Kada pritisak dugo ostaje visok, srce mora jače da pumpa krv kako bi je poslalo kroz organizam.
U početku srčani mišić pokušava da se prilagodi tako što postaje deblji, ali vremenom to otežava njegov rad. Ako se stanje zanemari, srce može da se uveća i oslabi, što povećava rizik od srčane slabosti, poremećaja srčanog ritma i drugih komplikacija.
Upravo zato se visok krvni pritisak često naziva „tihim ubicom“, jer mnogi ljudi nemaju nikakve simptome sve dok se ne razviju ozbiljni zdravstveni problemi.
Iako visok krvni pritisak često ne izaziva tegobe, dr Lo Monako ističe da se ljekaru treba javiti ukoliko se pojavi neki od sljedećih simptoma:
otežano disanje ili gušenje
oticanje članaka i nogu
bol u grudima
ubrzan ili nepravilan rad srca
neobjašnjiv i dugotrajan umor
„Dobra vijest je da na mnoge faktore rizika možemo da utičemo. Kontrola krvnog pritiska, liječenje apneje u snu, održavanje zdrave tjelesne težine, redovna fizička aktivnost i smanjenje unosa alkohola mogu značajno da rasterete srce“, rekao je dr Lo Monako.
Povišen krvni pritisak jedan je od najvećih faktora rizika za srčana oboljenja.
„Mnogi se osjećaju potpuno dobro i ne shvataju da oštećenja mogu da nastaju bez ikakvih upozorenja“, upozorio je kardiolog.
Zato je važno redovno mjeriti krvni pritisak i pridržavati se propisane terapije.
Apneja u snu, odnosno prekidi disanja tokom spavanja, ne utiče samo na kvalitet sna i osjećaj umora tokom dana.
Čest pad nivoa kiseonika tokom noći dodatno opterećuje organizam i povezan je sa većim rizikom od visokog krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma i oštećenja srca.
Dugotrajna i prekomjerna konzumacija alkohola može da oslabi srčani mišić.
„Bolesti srca povezane sa alkoholom često se razvijaju postepeno, pa ljudi ne primijete problem dok oštećenje ne postane ozbiljno“, rekao je dr Lo Monako.
Povećana tjelesna težina dodatno opterećuje srce, jer ono mora da snabdijeva krvlju veći dio tijela.
„Zbog toga srce neprestano radi pod većim opterećenjem“, objasnio je kardiolog.
Sjedilački način života sam po sebi ne dovodi direktno do slabljenja srca, ali povećava rizik od gojaznosti, visokog krvnog pritiska i drugih zdravstvenih problema koji mogu da ugroze srce.
Redovna fizička aktivnost, čak i umjereno kretanje poput svakodnevne šetnje, jedan je od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja srca.
