Medijski radnici u Crnoj Gori još ne osjećaju suštinske promjene nabolje, jer inflacija poništava sporadična povećanja zarada, dok rast broja napada na novinare dodatno doprinosi nezadovoljstvu zaposlenih, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
SMCG je predstavio deseto izdanje istraživanja o indikatorima nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana, koji pokazuje poziciju Crne Gore u regionu kada je riječ o zaštiti novinara i slučajevima napada na medijske radnike.
Potpredsjednica SMCG i autorka istraživanja Marijana Camović Veličković kazala je da je Crna Gora u 2025. godini zadržala treće mjesto u regionu po nivou medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, ali da je zabilježen blagi pad ukupne ocjene.
„Crna Gora je za 2025. godinu ponovno na trećoj poziciji, ali uz blagi pad generalne ocjene stepena bezbjednosti novinara i novinarki. Ocjena za 2025. je 3,14, dok je za 2024. bila 3,15“, rekla je Camović Veličković.
Kako je istakla, riječ je o trendu koji je prisutan u svim zemljama Zapadnog Balkana posljednjih šest godina.
Ona je kazala da je, prema istraživanju, najbolje rangirana Sjeverna Makedonija sa ocjenom 3,89, slijedi Hrvatska sa 3,15, dok je Crna Gora treća sa 3,14. Albanija je ocijenjena sa 2,98, Kosovo sa 2,93, Bosna i Hercegovina sa 2,61, dok je Srbija posljednja sa ocjenom 2,24.
Camović Veličković je istakla da je Crna Gora od početka mjerenja 2020. godine, kada je imala ocjenu 3,56, zabilježila kontinuirani pad do sadašnjih 3,14.
„Ono što je prevashodno uticalo na snižavanje ocjene za Crnu Goru je broj napada koji je u prethodnoj godini porastao za 40 odsto, ali i nepoštovanje medijskih zakona, loši uslovi rada i niske zarade u medijima, te loš ili nepostojeći socijalni dijalog na svim nivoima“, rekla je Camović Veličković.
Predsjednik SMCG-a Radomir Kračković rekao je da je u Crnoj Gori tokom prošle godine zabilježen rekordan broj napada na novinare i medijske radnike – 33.
„Prošla godina je, kao i sve prethodne, bila izazovna za crnogorske novinare i medijske radnike. Zabilježili smo rekordan broj napada na novinare, 33, zatim pritiske na sindikalne organizacije i njihove ovlašćene predstavnike u javnim medijima, kao i novi trend sve više tužbi protiv izvještavanja medija, koje se mogu okarakterisati kao takozvane SLAPP tužbe“, rekao je Kračković.
On je naveo da se slučajevi napada na novinare rješavaju brže nego ranije, te da svaki slučaj napada iz prethodne godine ima određeni epilog ili je u fazi rješavanja.
Prema riječima Kračkovića, politički pritisci na medije nastavljeni su i tokom prethodne godine, kroz oštre kritike rada medija i pokušaje targetiranja zbog uređivačke politike.
„Novi trend je i to da nema više jedinstvene osude napada na novinare i medijske radnike, već neke partije to izbjegavaju ili čak otvoreno staju na stranu napadača, odnosno pružaju im podršku kada se uhapse“, upozorio je Kračković.
U istraživanju se navodi da profesionalan rad svih medija nije u potpunosti garantovan, jer i dalje nije riješeno pitanje nadzora nad primjenom profesionalnih standarda u radu internet portala, kojih je najviše na crnogorskoj medijskoj sceni i čiji uticaj kontinuirano raste.
Autori istraživanja ukazali su na povećanje propagande i neobjektivnog izvještavanja u korist pojedinih političkih opcija, dok efikasno sankcionisanje širenja govora mržnje i podsticanja diskriminacije tek treba da bude uspostavljeno.
„Iako je sloboda medija u Crnoj Gori garantovana Ustavom i zakonima, i dalje postoje stari, ali se pojavljuju i novi izazovi u dinamičnoj medijskoj industriji“, navodi se u istraživanju.
Kada je riječ o Javnom servisu, istraživanje pokazuje da njegova nezavisnost i dalje izaziva zabrinutost. Ukazuje se da su tokom prošle godine pristizale sudske presude koje su potvrdile nezakonitost ponovnog izbora generalnog direktora, kao i krivičnu odgovornost članova Savjeta RTCG u vezi sa tim postupkom.
U izvještaju se navodi i da skupštinska većina opstruira izbor članova savjeta RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jer važeća zakonska rješenja ograničavaju politički uticaj na ta tijela.
Istraživanje pokazuje da, uprkos određenom rastu zarada u dijelu privatnih medija i lokalnih javnih emitera, prosječna primanja zaposlenih u medijima ostaju ispod državnog prosjeka kod gotovo dvije trećine zaposlenih.
Posebno se ukazuje na izazove sa kojima se suočavaju žene u medijima, uključujući netransparentnu politiku zarada i manju zastupljenost na rukovodećim pozicijama, uprkos tome što čine više od 60 odsto zaposlenih u sektoru.
Kračković je kazao da Sindikat medija očekuje da će do kraja godine biti potpisan granski kolektivni ugovor kojim bi se povećale najniže zarade i unaprijedila prava zaposlenih u medijskom sektoru.
„Vjerujemo da ćemo do kraja godine konačno uspjeti da potpišemo granski kolektivni ugovor koji će obezbijediti povećanje najnižih zarada u medijima i nova prava medijskim radnicima“, rekao je Kračković, dodajući da ohrabrenje predstavljaju kolektivni ugovori potpisani u Radio-televiziji Pljevlja i Radio-televiziji Crne Gore.
U zaključcima istraživanja se navodi da cenzura, samocenzura i nedostatak kvalitetne samoregulacije ostaju ozbiljni izazovi profesije, dok nadležni organi treba da intenziviraju rad na rasvjetljavanju najtežih slučajeva napada na novinare i unapređenju njihove bezbjednosti.
„Stvari se moraju mijenjati suštinski i sistemski, a ne površno i politički. Zakoni se moraju donositi nakon konsultacija sa svim zainteresovanim stranama, a ne Vladinim ili amandmanima skupštinske većine kojima se mijenjaju važni članovi zakona neposredno prije usvajanja“, ističi se u zaključcima.
