Na pitanje da li je dinamika zatvaranja poglavlja usporila, predsjednica EK Fon der Lajen odgovorila riječima da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme “impresivna”
Plenković ispostavio nekoliko uslova Hrvatske za podršku zatvaranju poglavlja
Crna Gora spremna je za završnu fazu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i mogla bi postati 28. članica tog kluba 2028. godine, poručili su juče lideri EU sa Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu, najvećeg događaja međunarodnog karaktera u istoriji države.
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen rekla je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana dostižna i da proces pristupanja Uniji ostaje zasnovan na zaslugama, ali da mora biti dinamičniji i nagrađivati sprovedene reforme.
Prema saznanjima “Vijesti”, jedna od ključnih poruka sa Samita jeste da je realno očekivati da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, kako bi postala članica 2028, a da će Albanija, koja je postavila za cilj članstvo do 2030, najvjerovatnije biti sljedeća članica.
Lideri EU istakli su da je Crna Gora već pokazala napredak kroz jačanje institucija i usklađivanje zakonodavstva sa standardima Unije i da ta zajednica ostaje pouzdan partner koji će nastaviti da pruža kontinuiranu podršku Zapadnom Balkanu u oblasti bezbjednosti, ekonomije i demokratije.
Fon der Lajen je na konferenciji za novinare nakon Samita istakla da napredak na putu pristupanja EU mora uslijediti kad se reforme realizuju.
“I upravo to želimo da uradimo – da nagradimo reforme stvarnom integracijom, na primjer pristupom našim programima, bližim vezama s jedinstvenim tržištem i EU finansiranjem koje nagrađuje reforme”, rekla je ona na presu sa šefom države Jakovom Milatovićem i predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom .
Fon der Lajen je kazala da bi, ako bi morala da sumira samit u dvije riječi, to bile – odlučnost i povjerenje.
“Odlučnost – da evropska budućnost Zapadnog Balkana bude što brže konkretizovana. Povjerenje – da će naša Unija rasti u godinama koje dolaze. I da, Crna Gora će do 2028. postati 28. članica – i to je dostižno”, podvukla je ona, dodajući da je ohrabrila Crnu Goru da zadrži dobar duh i tempo koji je pokazala, te ambiciju i odlučnost.
“Nadamo se da će Albanija brzo slijediti i da će cijeli region nastaviti da se približava našoj uniji”, navela je Fon der Lajen.
Na pitanje novinara da li je dinamika zatvaranja pregovaračkih poglavlja u Crnoj Gori usporila i da li je i dalje ostvariv cilj zatvaranja svih poglavlja do kraja godine, ona je odgovorila da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme impresivna, ali i da svi rade u istom pravcu i cilju – predsjednik, premijer i parlament.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola rekla je novinarima uoči Samita da se nada da će Crna Gora do ljeta zatvoriti barem još dva poglavlja, ocjenjujući da bi to otvorilo drugačiju perspektivu i ostalim zemljama u regionu.
Navela je da je proces pregovora sa svakom državom kandidatom zaseban i odvojen, i da su zato “razgovori neophodni uvijek, a dijalog takođe važan”.
Crna Gora je do sada (privremeno) zatvorila 14 poglavlja, od ukupno 33.
Francuski predsjednik Emanuel Makron kazao je novinarima da je cilj evropskih partnera da pomognu Crnoj Gori u ispunjavanju obaveza i da se zemlja što brže integriše (u EU).
“Proces integracije učiniće da Crna Gora još više napreduje i da bude članica naše evropske porodice”, poručio je Makron.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da EU mora da pokaže da je voljna i spremna za proširenje. On je kazao da evropsko proširenje kasni godinama, te da je s Makronom razgovarao o narednim koracima ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Uniju.
“Ovaj dio Evrope jeste u perspektivi dio EU. Iako 13 godina nijesmo učlanili nijednu zemlju, možemo da kažemo da je EU napravila neke svoje greške…”, ocijenio je Merc.
Antonio Košta naveo je da je među važnim prekretnicama koje pokazuju zamah u procesu proširenja to što je prošlog mjeseca EU počela izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
“Prvi put od 2013. zaista odbrojavamo do narednog proširenja – do toga da Crna Gora postane 28. članica do 2028”, rekao je Košta.
On je pozvao sve partnere sa Zapadnog Balkana da iskoriste priliku i trenutni zamah i preduzmu sve neophodne korake da ubrzaju svoj napredak na putu ka EU. Istakao je da potpuno usklađivanje partnera sa Zapadnog Balkana sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ostaje ključni pokazatelj jedinstvenosti.
“Zapadni Balkan je integralni dio budućnosti EU. Njihovo pristupanje ostaje naš prioritet i ključna geopolitička investicija”, naglasio je predsjednik Evropskog savjeta.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da bi integracija države poslala snažan signal svim zemljama kandidatima da je evropski san živ, stvaran, da se trud isplati i da politika proširenja ostaje jedna od najuspješnijih politika EU.
Crna Gora je, prema njegovim riječima, spremna da ispuni preostale obaveze i da iskoristi zamah koji su joj dali i evropski partneri.
“Crna Gora ima priliku da ostvari veliki cilj naše generacije – da transformiše nezavisnost koju smo obnovili prije 20 godina u dobro upravljanu, pravednu i ekonomski snažnu državu”, kazao je Milatović.
Komentarišući juče predstavljeni francusko-njemački non-pejper (neformalni diplomatski dokument), Milatović je rekao da smatra da je konstruktivan, ali da je slučaj Crne Gore jedinstven.
“Za nas se već piše ugovor o pristupanju i mislim da je naša pozicija drugačija”, kazao je on.
Košta je podsjetio da se čuje nekoliko predloga i da se priča o modelima da se proces pristupanja učini efikasnijim, ali je i on naveo da je “pozicija Crne Gore drugačija”.
U francusko-njemačkom dokumentu, naslovljenom kao “Novi zamah za doprinos proširenju uoči predstojećeg samita EU – Zapadni Balkan (5. jun 2026) i Samita EU – Moldavija (22. jun 2026)”, piše da proširenje ostaje jedna od najatraktivnijih ponuda i najuticajnijih političkih instrumenata koje Unija ima.
Dokument je juče predstavljen na Samitu, a između ostalog, predloženo je da zemlje kandidatkinje za članstvo treba da postepeno ostvaruju privilegije, poput djelimičnog pristupa jedinstvenom tržištu bloka, kako bi ostale motivisane dok čekaju punopravno članstvo.
Predviđeno je i da potencijalni članovi EU mogu dobiti i status posmatrača na ključnim sastancima, kao i druge pogodnosti, kako bi se izbjeglo razočaranje u proces.
Ideja je da se “zemlje kandidatkinje efikasno približe EU kroz strukturisaniju postepenu integraciju, čime se obezbjeđuju dodatni podsticaji za reforme”.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je novinarima u Tivtu, uoči Samita, da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima sa EU i da on zato ima očekivanja vezana za otvorena pitanja između dviju država.
Ponovio je da je pozicija Hrvatske tu jasno mapirana i da postoje preduslovi koji, ako se ispune, dovode do daljeg napretka u poglavljima 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).
Hrvatska je Crnoj Gori krajem 2024. blokirala zatvaranje Poglavlja 31, tražeći rješavanje više otvorenih pitanja.
Plenković je kazao da je tema obeštećenja nekadašnjih hrvatskih logoraša iz Morinja jedno od ključnih pitanja, a drugo je da se nastavi rad na pronalaženju 14 nestalih (iz rata).
“Treće je da Crna Gora treba da nastavi s procesuiranjem ratnih zločinaca, četvrto je da se riješe imovinsko-pravna pitanja hrvatskih porodica ovdje, koje su ostale bez svoje imovine. Taj postupak ide prilično teško”, kazao je on.
Poručio je i da treba riješiti pitanje imena gradskog bazena u Kotoru, povratka školskog broda “Jadran” i da se “konačno pokrenu razgovori, koji već duži niz godina stoje, oko granice”.
