„Ako Vrhovno državno tužilaštvo smatra da javnost nema potrebu da zna kako i zašto postupa u slučaju Telekom, onda se postavlja pitanje da li uopšte razumije značaj tog predmeta za povjerenje građana u vladavinu prava i spremnost države da se obračuna sa visokom korupcijom. Takav stav više liči na pokušaj zaštite institucije od javne kontrole nego na zaštitu javnog interesa“, poručili su iz MANS-a.
Podsjećanja radi, upravo je MANS u martu 2019. godine podnio krivičnu prijavu zbog afere Telekom protiv tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba koje su bile povezivane sa privatizacijom Crnogorskog Telekoma 2005. godine. Kako su tada saopštili iz te nevladine organizacije, prijava je podnijeta zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i primanje mita, a obuhvatala je i neidentifikovane funkcionere izvršne vlasti iz perioda privatizacije Telekoma, kao i osobe koje su, prema navodima prijave, učestvovale u zaključenju simulovanih ugovora preko firmi Fiesta, Aktiva, Sigma i Roli, za koje je MANS tvrdio da su korišćene za isplatu mita.
Prijavom su bili obuhvaćeni i Veselin Barović, Oleg Obradović, Damjan Hosta i predstavnik Mađar Telekoma Tomaš Morvai. Predmet je u Specijalnom državnom tužilaštvu vođen više od šest godina, nakon čega je prijava odbačena zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, što je izazvalo brojne reakcije i kritike na račun rada pravosuđa.
MANS je u više navrata upozoravao da je slučaj Telekom jedan od najznačajnijih testova spremnosti crnogorskih institucija da procesuiraju navode o visokoj korupciji.
