Tramp je, kako javlja CNBC, novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće rekao da je ceremonija potpisivanja uredbe, planirana za kasnije danas, odložena „zato što mu se nisu dopali određeni aspekti dokumenta“.
„Sjedinjene Američke Države su ispred Kine i ostatka svijeta kada je riječ o vještačkoj inteligenciji i ne želim da uradimo bilo šta što bi moglo da ugrozi tu prednost“, rekao je Tramp.
Prema pisanju Rojtersa, uredba bi trebalo da obaveže bezbjednosne i civilne agencije da primijene dodatne mjere zaštite saveznih mreža korišćenjem modela vještačke inteligencije, kao i da uspostavi dobrovoljni okvir za provjeru AI modela prije njihovog javnog objavljivanja.
Kako pojašnjava portal NextGov, specijalizovan za teme tehnologije i vještačke inteligencije, ključnu ulogu u sprovođenju uredbe mogla bi da ima američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA), koja bi bila zadužena za povjerljiva testiranja modela koje razvijaju tehnološke kompanije, prije nego što budu dostupni javnosti.
Američka administracija posljednjih mjeseci intenzivno razmatra bezbjednosne posljedice razvoja novih AI sistema, naročito nakon pojave modela „Mitos“ kompanije Antropik, specijalizovanog za sajber bezbjednost.
NextGov navodi da zvaničnici strahuju da bi takvi sistemi navodno mogli da olakšaju otkrivanje ranjivosti u računarskim mrežama, uključujući i infrastrukturu od strateškog značaja.
Slične mogućnosti, prema navodima američkih medija, posjeduje i model GPT-5.5 kompanije OpenAI, koji može brzo da identifikuje bezbjednosne propuste i pomaže u izvođenju složenih sajber zadataka.
Prema izvorima upoznatim sa razgovorima u Bijeloj kući, među zvaničnicima postoje različita mišljenja o tome koliko stroga kontrola nad razvojem vještačke inteligencije treba da bude.
Dio administracije zalaže se za snažnije zaštitne mehanizme, dok drugi smatraju da bi pretjerana regulacija mogla da uspori inovacije i ugrozi konkurentnost američkih kompanija.
Unutar Bijele kuće i dalje postoje podjele o tome koliko stroga regulacija vještačke inteligencije treba da bude.
Prema navodima medija, dio administracije i saveznika predsjednika Trampa zalaže se za jače zaštitne mehanizme i državnu kontrolu nad razvojem AI tehnologije, dok drugi upozoravaju da bi pretjerana regulacija mogla da uspori inovacije i oslabi američku tehnološku dominaciju.
Planovi administracije ukazuju i na to da Bijela kuća želi da obavještajna zajednica preuzme vodeću ulogu u procjeni bezbjednosti AI modela.
Kako je ranije izvijestio Vašington post, navodno već postoje nesuglasice između obavještajnih službi i Ministarstva trgovine oko toga ko bi trebalo da bude nadležan za procjenu rizika i testiranje modela.
Dodatne tenzije izazvao je spor između Pentagona i kompanije Antropik, jednog od vodećih američkih developera vještačke inteligencije.
Ministarstvo odbrane SAD tražilo je od kompanije neograničen pristup njenim modelima za sve zakonite vojne svrhe, dok je Antropik insistirao na garancijama da njegova tehnologija neće biti korišćena za potpuno autonomno oružje ili masovni nadzor unutar SAD.
Pošto dvije strane nisu postigle dogovor, ministar odbrane Pit Hegset stavio je Antropik na listu bezbjednosno rizičnih dobavljača i javno kritikovao kompaniju na društvenim mrežama.
Izvršni direktor Antropika Dario Amodei izjavio je da kompanija „nije imala izbora“ osim da ospori odluku Pentagona pred sudom.
Američki apelacioni sud odbio je u aprilu zahtjev Antropika da privremeno blokira odluku o stavljanju na crnu listu, ali je istovremeno ubrzao sudski postupak, ocjenjujući da bi kompanija tokom procesa mogla da pretrpi „nenadoknadivu štetu“.
Američka vlada u sudskim podnescima tvrdi da Antropik tehnički može da ugradi ograničenja u svoje modele, čime bi kompanija praktično mogla da utiče na način na koji vojska koristi AI sisteme u ključnim operacijama.
Predstavnici Antropika odbacuju te tvrdnje i navode da nema dokaza da je kompanija pokušala da ograniči upotrebu svojih modela u vojnim ili povjerljivim okruženjima.
