Rat sa Iranom sve jače udara na američke novčanike, a u Bijeloj kući raste strah da bi rast cijena goriva mogao da se pretvori u politički bumerang za Donalda Trampa i Republikansku stranku.
Kako prenosi Rojters, pozivajući se na izvore iz administracije, Trampov tim posljednjih dana užurbano traži način da ublaži ekonomske posljedice sukoba, pošto su nade u brzo primirje praktično nestale. Unutar Bijele kuće, navodno, već postoji saglasnost da predsjedniku hitno treba vidljiv potez kojim bi Amerikancima pokazao da pokušava da zaustavi udar na kućne budžete.
Tako je ponovo oživjela ideja o suspenziji federalnog poreza na gorivo, što bi cijenu benzina snizilo za 18 centi po galonu. Do prije samo nekoliko nedjelja, pojedini Trampovi savjetnici tu mjeru su smatrali nepotrebnom, ali je sada situacija drugačija — prosječna cijena benzina u SAD premašila je 4,5 dolara po galonu, a u sedam država već je probijena psihološka granica od pet dolara. Za Amerikance je upravo benzin često najdirektniji pokazatelj ekonomskog stanja.
I dok Volstrit može da raste u vrijeme krize, cijene na pumpama su ono što građani vide svakog dana. Nije slučajno što su upravo cijene goriva godinama bile jedna od glavnih linija napada republikanaca na Džoa Bajdena. Sada taj argument prijeti da se vrati kao bumerang.
„To im je trenutno najveća ranjivost — benzin, a ne ukupna ekonomija. Najteže je što smo cijene goriva koristili kao Ahilovu petu Bajdena, a sada je to postao naš problem“, rekao je jedan politički savjetnik Bijele kuće za Rojters.
Prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa, više od šest od deset Amerikanaca kaže da su više cijene goriva pogodile njihove finansije, dok je Trampov rejting po pitanju ekonomije pao na svega 30 odsto. Republikanci sve otvorenije strahuju da bi ekonomsko nezadovoljstvo moglo da im ugrozi većinu u Kongresu na izborima u novembru.
Istovremeno, energetska kriza se produbljuje. Nakon što je Iran blokirao pristup Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, cijene energenata naglo su skočile. Američke zalihe nafte padaju u trenutku kada bi inače trebalo da rastu, jer evropske i azijske zemlje kupuju sve više američke nafte i goriva.
Posljedice već osjećaju avio-kompanije, transportni sektor i veliki lanci poput „Mekdonaldsa“, čiji je direktor nedavno priznao da potrošači sa nižim primanjima sve manje troše.
Ipak, Tramp ne pokazuje previše saosjećanja prema ekonomskim problemima građana. Govoreći o rastu cijena, poručio je da je to „mala cijena koju treba platiti“ kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja.
Na pitanje novinara da li ga finansijski problemi Amerikanaca podstiču da postigne dogovor sa Teheranom, Tramp je bio još direktniji:
„Ni najmanje. Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca. Razmišljam samo o tome da Iran ne smije da ima nuklearno oružje“, poručio je šef Bijele kuće.
U međuvremenu, administracija pokušava da smiri tržište. Vašington je već ublažio dio ograničenja za transport ruske nafte i najavio puštanje dodatnih 53 miliona barela iz strateških rezervi.
