Ipak, studija otkriva da dugogodišnji trend porasta gojaznosti vjerovatno ima određenu ulogu, iako je to daleko od cjelokupnog objašnjenja.
Naučnici sa Institute of Cancer Research i Imperial College London naglašavaju da je rak kod mladih i dalje rijedak, kao i da svako može smanjiti rizik zdravim načinom života.
Zašto se rak sve češće javlja kod ljudi u kasnim tinejdžerskim godinama, dvadesetim, tridesetim i četrdesetim, već godinama zbunjuje naučnike.
Bredli Kumbs iz Portsmuta imao je samo 23 godine kada je umro od raka debelog crijeva. Njegova majka, Kerolajn Mousdejl, kaže da je uprkos brojnim „crvenim alarmima“ često bio odbacivan kao „previše mlad“ da bi imao takvu bolest.
Ona ga opisuje kao „veoma fit i zdravog mladića“, koji je trebalo da potpiše poluprofesionalni fudbalski ugovor i uživa u životu. Ništa nije ukazivalo da je u riziku.
Međutim, nakon prve godine fakulteta počeo je naglo da mršavi i da osjeća bolove u stomaku. Ubrzo su se pojavili dijareja i krv u stolici.
Prošlo je 18 mjeseci simptoma prije nego što je postavljena dijagnoza. Kada je urađena kolonoskopija, tumor je bio toliko velik da je blokirao kameru.
Operacija i hemoterapija nijesu uspjele da zaustave bolest, a Bredli je preminuo sa svojim psom Basterom pored sebe.
„Imala sam osjećaj, kao i svaki roditelj, da će ostvariti fudbalske snove i imati fantastičan život, ali mu je to oduzeto jer rani rak debelog crijeva nije prepoznat na vrijeme“, rekla je njegova majka.
Studija pokazuje da su obrasci ponašanja povezani sa rizikom od raka takođe analizirani.
Podaci pokazuju da su pušenje i konzumacija alkohola u padu, dok su fizička aktivnost i ishrana (crveno i prerađeno meso, vlakna) uglavnom stabilni ili poboljšani. Ipak, to ne objašnjava porast slučajeva.
Jedini pokazatelj koji se poklapa sa porastom raka je rast prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti od 1990-ih. Smatra se da višak masnog tkiva mijenja hormone poput insulina, što može povećati rizik od raka. Međutim, ni to nije potpuno objašnjenje.
Na primjer, kod raka debelog crijeva, istraživači procjenjuju da se od svakih 100 novih slučajeva oko 20 može povezati sa gojaznošću, dok preostalih 80 ostaje neobjašnjeno.
„Vijest o porastu raka kod mladih je veoma zabrinjavajuća“, izjavila je profesorka Montserat Garsija Klosas.
„Ipak, postoji mnogo toga što ljudi mogu učiniti da smanje rizik — fizička aktivnost i održavanje zdrave težine su ključni“, rekla je.
Istraživači naglašavaju da je rak kod mladih i dalje rijedak u poređenju sa starijim grupama. Procjene pokazuju da jedna od 1000 mladih osoba (u 20-im, 30-im i 40-im) godišnje dobije dijagnozu raka, dok je kod starijih to oko jedna od 100 osoba.
Oko 40% slučajeva raka u svijetu moglo bi se spriječiti promjenom životnih navika, poput prestanka pušenja.
Naučnici i dalje istražuju moguće faktore rizika, uključujući ultraprerađenu hranu, „vječite hemikalije“ (PFAS), upotrebu antibiotika, zaslađena pića, zapaljenske procese, zagađenje vazduha, crijevne bakterije i herbicide. Takođe se ispituje da li bolja i ranija dijagnostika dovodi do većeg broja registrovanih slučajeva kod mladih.
Sertralin se uzima jednom dnevno u isto vrijeme, a dodatna doza može biti opasna — čak i ako je prethodna propuštena.
