Ova alergijska reakcija nastaje kada imuni sistem pogrešno prepozna bezazlene čestice iz okoline, poput polena, kao prijetnju. Posljedica su kijanje, curenje nosa, svrab očiju i otežano disanje, što značajno utiče na kvalitet života.
Procjenjuje se da više od 400 miliona ljudi ima neki oblik alergijskog rinitisa, a broj oboljelih raste u Evropi, SAD i Australiji. Osim svakodnevnih tegoba, neliječena polenska groznica može dovesti do ozbiljnijih problema poput respiratornih infekcija i astme.
Za razliku od klasičnih lijekova koji samo ublažavaju simptome, alergena imunoterapija (AIT) djeluje na sam uzrok bolesti. Ova terapija “uči” organizam da postane manje osjetljiv na alergene.
Postoje dva glavna oblika:
Sublingvalna terapija danas privlači posebnu pažnju jer je bezbjednija i jednostavnija za primjenu. Umjesto injekcija, pacijent svakodnevno uzima preparat ispod jezika, nekoliko sedmica prije početka sezone polena, a terapija se može nastaviti i do tri godine.
Istraživanja pokazuju da ovaj pristup može smanjiti simptome i do 85 odsto, a efekti mogu trajati godinama nakon prestanka terapije.
Stručnjaci upozoravaju da se alergijski rinitis često potcjenjuje, iako može ozbiljno narušiti svakodnevni život. Osobe koje pate od ove alergije češće imaju probleme sa snom, umor i smanjenu koncentraciju, a kod djece može uticati i na školski uspjeh.
Takođe, hronična upala disajnih puteva povećava rizik od infekcija i razvoja astme, posebno ako se bolest ne liječi na vrijeme.
Pored imunoterapije, dostupni su i kombinovani nazalni sprejevi koji sadrže antihistaminike i kortikosteroide, a koji se smatraju jednim od najefikasnijih i najdostupnijih rješenja za kontrolu simptoma.
Za teže slučajeve, razvijeni su i biološki lijekovi koji ciljano djeluju na imuni sistem i blokiraju alergijske reakcije. Ipak, njihova visoka cijena ograničava širu primjenu.
Ljekari naglašavaju da je najvažnije započeti terapiju prije početka sezone alergija i koristiti je redovno, čak i kada simptomi izostanu.
Iako polenska groznica može djelovati kao bezazlena tegoba, pravilan i pravovremen pristup liječenju može značajno poboljšati kvalitet života – pa čak i spriječiti razvoj ozbiljnijih bolesti.
