Da bi građanin kupio stan od 40 kvadarata po novoj prosječne cijeni u novogradnji od po 2.415 eura na kredit, morao bi narednih 30 godina svakog mjeseca izdvajati polovinu prosječne zarade, pokazuju podaci iz kalkulatora crnogorskih banaka za stambene kredite.
Monstat je saopštio da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u posljednjem kvartalu prošle godine iznosila 2.415 eura u komercijalnoj prodaji, na osnovu kupoprodajnih ugovora koje moraju da mu dostavljaju za ovu djelatnost registrovane kompanije. Tako da je za mali jednosoban stan od 40 kvadrata potrebno izdvojiti 96.600 eura.
Pravila o odobravanju bankarskih kredita omogućavaju da zaduženom građaninu najveći iznos rate može biti do polovine njegove neto zarade. Prema podacima Monstata, prosječna neto zarada u decembru iznosila je 1.022 eura, prema metodologiji obračuna koju koriste.
Ranije saopšteni podaci Poreske uprave o obračunatim i isplaćenim zaradama pokazivali su da dvije trećine zaposlenih prima zaradu koje je niža od prosječne, odnosno da manji broj zaposlenih sa većim zaradama vuče ovaj visoki prosjek. To znači da bi rata u visini polovine prosječne zarade bila nedovoljna za značajan broj radnika, osim ako nemaju svoje značajnije učešće u kreditnoj kupovini.
Ako bi građanin cijeli iznos potreban za kupovinu ovog stana iz našeg primjera, od 96.600 eura uzeo na kredit sa najdužim rokom otplate, kojeg banke nude, od 30 godina, iznos mjesečne rate, uz efektivnu kamatnu stopu od oko 5,4 odsto koja je u ponudi banaka, mjesečna rata bi iznosila 518 eura. Ukupni bi banci vratio 186.480 eura, odnosno iznosi kamata i drugi troškovi bili bi 89.880 eura.
Građanin iz ovog primjera i njegova porodica morao bi tih 30 godina otplate kredita da živi ili preživljava od druge polovine svoje zarade.
U slučaju kada korisnik kredita nema učešće, banke najčešće traže da oni osim tog stana i životnog osiguranja, kao garanciju daju pod hipoteku i drugu nekretninu. Takođe, banke najčešće traže i da korisnik stambeni kredit otplati prije svoje 65 godine života, tako da bi korisnik ovakav kredit morao zatražiti prije nego što napuni 35 godina.
Ukoliko bi građanin želio da ovaj stan otplati u periodu od 20 godina, morao bi da ima učešće od najmanje 20 hiljada eura, kako bi kredit mogao vratiti u ratama čiji je iznos manji od polovine prosječne zarade.
Ako bi imao toliko učešće, bio bi mu potreban kredit od 76.600 eura. Mjesečna rata za taj kredit na period od 20 godina iznosila bi 505 eura. Banci bi ukupno vratio 121.200 eura, od čega za kamate i druge troškove 44.600 eura.
Prema podacima iz kalkulatora banaka, ukoliko bi građanin želio da ovaj stan otplati u roku od 15 godina mora bi da ima učešće od oko 40 hiljada eura, kako bi mu rata bila ispod prosječne zarade. Rata bi u tom slučaju iznosila 456 eura, a za ovaj period korisnik bi banci vratio 82.080 eura, od čega za kamate i druge troškove 25.480 eura.
Posljednjih mjeseci prošle godine, prema oglasima agencija za nekretnine došplo je do manjeg pada cijena zakupa stambenog prostora. Tako da se mali stan u centralnom dijelu grada sada može naći i po cijenama od 500 do 600 eura, a na periferiji nenamješteni oko 300 do 350 eura. Tako da bi mjesečna rata za stan u nekim slučajevima bila na nivou kirije za manje stanove, ili nešto veća od nje u zavisnosti od lokacije i opremljenosti.
Član radne grupe za izradu novog zakona o socijalnom stanovanju, ispred Socijalnog savjeta i Unije slobodnih sindikata Miodrag Bujišić , koji je i magistar građevinskih nauka i doktorand iz oblasti geotehnike na Univerzitetu Crne Gore, kazao je “Vijestima” da je vrlo mračna situacija u kojoj se nalaze dominantno podstanari i mladi koji razmišljaju o kreditnom stambenom zaduženju.
On navodi da je bečki model stanovanja pokazao kao najbolji primjer socijalnog stanovanja i da je sve zastupljeniji u Evropskoj uniji.
“Taj model je jedini koji može na kvalitetan način i u kratkom roku da riješi izgradnju stanova u državnom vlasništvu koji bi se po vrlo povoljnim finansijskim uslovima i uz unaprijed definisane kriterijume, davali građanima na doživotno korišćenje, uz mogućnost prenosa prava zakupnine na člana porodice koji nema riješeno stambeno pitanje”, kazao je Bujišić.
Ona navodi da je kao član USSCG, radio na uporednoj analizi i benefitima koji nudi ovaj vid stanovanja u odnosu na kreditno zaduživanje prilikom kupovine stana i to po najpovoljnijim uslovima.
“Ako uzmemo u obzir cijenu kvadrata u Podgorici (najmanje 2.200 u novogradnji), ali i u ostatku države, lako ćete doći do podatka da mladi bračni par ili četvoročlana porodica moraju izdvojiti gotovo 50% svojih mjesečnih primanja na otplatu kredita na period od 20 do 30 godina. U tome višedecenijskom periodu, prvenstveno trpi kvalitet socijalnog života građanina, koji ne može sebi da priušti zadovoljenje osnovnih potreba dostojnih života savremenog čovjeka. Nasuprot tome, po uzoru na bečki model socijalnog stanovanja (zvanično najbolji u Evropi) treba formirati crnogorski model socijalnog stanovanja čija bi fundamentalna institucija bio Nacionalni stambeni fond, koji bi se isključivo bavio izgradnjom, upravljanjem i održavanjem stanova u državnom vlasništvu, koji bi bili dati na zakup građanima, uz jasan uslov nemogućnosti prodaje niti otuđenja stambene jedinice na bilo koji način, naveo je Bijišić.
On je dodao da prema analizama, za stan od 60 m2, mjesečna zakupnina bi bila 100-110 eura, a u nju bi bili uračunati troškovi održavanja, koji za stanove u privatnom vlasništvu nisu zanemarljivi.
Sagovornik “Vijesti” smatra da bi se ovaj vid socijalnog stanovanja mogao odmah primijeniti u svim regionima države, u gotovo svim opštinama, što bi uticalo na smanjenje migracija i razvoj oblasti dominantno pogođenih masovnim iseljavanjem.
