Evropa je došla do bolne spoznaje da mora da bude čvršća i vojno nezavisnija od autoritarne američke administracije koja više ne dijeli posvećenost liberalnim demokratskim normama, piše u izvještaju pripremljenom za Minhensku bezbjednosnu konferenciju.
Kako prenosi Gardijan, ovaj izvještaj priprema scenu za punu ideološku konfrontaciju sa Bijelom kućom predsjednika Donalda Trampa na predstojećem godišnjem sastanku stručnjaka za bezbjednosnu politiku koji počinje u petak.
Sada već ozloglašeni govor potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na prošlogodišnjoj Minhenske bezbjednosnoj konferenciji, kada je tvrdio da evropske elite suzbijaju slobodu govora i otvaraju brane za masovnu migraciju, obilježio je trenutak kada je Evropa shvatila da joj Trampova administracija više neće biti pouzdan trgovinski i bezbjednosni partner, piše Gardijan.
Od tada su evropski lideri i tim Donalda Trampa vodili niz bitaka oko tema kao što su američko zalaganje da primora Ukrajinu da napravi ustupke Rusiji, Trampove prijetnje o preuzimanju Grenlanda i niz američkih protekcionističkih mjera, od carinskih barijera do unutrašnjih investicionih zabrana.
Na tu podjelu jasno je ukazao u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca kanadski premijer Mark Karni, koji je upozorio na rascjep između SAD i njihovih zapadnih saveznika, navodi Gardijan.
Vensova procjena evropskog pada ojačana je u najnovijoj američkoj bezbjednosnoj strategiji, u kojoj su evropski lideri optuženi da nadgledaju „civilizacijsko brisanje“. Nedavno je Tramp omalovažio hrabrost sa kojom su se evropski pripadnici NATO snaga borili u Avganistanu, što je duboko uvrijedilo evropske vojne lidere, podsjeća Gardijan.
Vens se ne očekuje u Minhenu ove godine, ali će doći državni sekretar SAD Marko Rubio, i najavljen je dolazak kongresne delegacije SAD.
Anketa naručena za izvještaj pokazuje da su Evropljani sve više spremni da djeluju bez američkog vođstva i kažu da im ono više nije neophodno.
U izvještaju Minhenske bezbjednosne konferencije Tramp se optužuje da ima težnju ka destrukciji i za zauzimanjem strane Vladimira Putina.
„Većina Evrope posmatra kako SAD padaju u ‘kompetitivni autoritarizam’ sa rastućom zabrinutošću ili čak užasom, pitajući se koliko je zaista otporna američka demokratija“, piše u izvještaju.
U izvještaju se navodi da su se SAD okrenule od liberalnih principa koji su podržavali poslijeratni poredak i da Vašington možda donosi poslijeamerički poredak.
„Dok zagovarači politika predsjednika Trampa vjeruju da će one ‘učiniti Ameriku ponovo velikom’, kritičari kažu da su one suštinski jednake ‘samoubistvu supersile’“, kaže se u izvještaju.
Evropski lideri su shvatili da je zavisnost od američke vojske i prilagođavanje dostiglo svoje granice, dodaje se u izvještaju.
„Evropljani su nedavno morali da priznaju da je gotovo nemoguće odbaciti trgovinske sporazume koji su suprotni pravilima otvorene trgovine ili govoriti protiv očiglednih kršenja suvereniteta drugih zemalja ako je neko uveliko zavisan od vojne pomoći zemlje koju optužuje za taktike prinude i ukidanja postojećih normi“, kaže se u izvještaju.
Ukazuje se da je to posebno „bolna spoznaja“ za Evropljane i neke njihove partnere u Indo-Pacifiku, koji su se dugo oslanjali na Vašington da bude zadužen za najteži dio odbrane njihovih interesa.
U izvještaju Minhenske bezbjednosne konferencije predlaže se evropskim liderima da se prilagode tehnikama Trampove administracije i da budu smjeliji u donošenju odluka i načinu komunikacije. Navodi se da oni koji brane međunarodna pravila i institucije treba da budu isto toliko smjeli kao oni koji žele da ih unište.
Izvještaj ukazuje da je „oslanjanje na sterilna saopštenja, predvidljive konferencije i opreznu diplomatiju“ u svijetu gdje su protivnici postali mnogo nemilosrdniji i mnogo inovativniji — recept za neuspjeh.
Navodi se da u eri politike koja razara, oni koji samo stoje po strani stalno rizikuju da budu zatrpani.
Dodaje se da, s obzirom na količinu rušenja koje se već događa, nije više dovoljno angažovati se u reakcijama i naporima malog obima da se ponovo izgradi status kvo.
„Oni koji se protive politici razaranja moraju da ojačaju neophodne strukture, naprave nove održivije nacrte i sami postanu hrabri graditelji. Suviše toga je u pitanju, zapravo, sve je u pitanju“, kaže se u izvještaju.
U izvještaju se takođe odbacuje Vensova tvrdnja da su evropske elite postale autoritarni cenzori. Navodi se da, dok su vodeće ličnosti u Trampovoj administraciji optužile Evropsku uniju i pojedinačne evropske vlade za cenzuru, a Ukrajinu da ne odražava demokratske vrijednosti, one su se u velikoj mjeri uzdržale od bilo kakvih oštrih kritika Moskvi, uprkos nastavljenoj ruskoj represiji i međunarodnoj agresiji.
„Nova američka nacionalna bezbjednosna strategija čak ni ne uključuje dio koji je posvećen Rusiji. Dok je Bajdenova administracija smatrala podršku Ukrajini samoodbranom protiv ruske agresije, strateškim interesom i moralnom dužnošću, Tramp i njegov tim često pokazuju uznemirujuću naklonost ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu“, piše u dokumentu.
