Predložili rad nedjeljom samo tokom ljetnje i zimske sezone

Predložili rad nedjeljom samo tokom ljetnje i zimske sezone

Iako je Socijalni savjet postigao konsenzus i izašao sa zajedničkom preporukom za izmjenu i dopunu Zakona o unutrašnjoj trgovini o organizovanju rada trgovina nedjeljom tokom pet mjeseci godišnje, uz jasno defininisana pravila, sudeći po stavovima poslanika na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet mala je vjerovatnoća da će dobiti podršku na plenumu ukoliko ga Vlada uopšte i uputi na odlučivanje u Skupštinu.

Preporuka je da se dozvoli rad nedjeljom u trgovinama tokom tri ljetnja i dva zimska mjeseca, odnosno tokom ljetnje i zimske turističke sezone, s tim što bi u jednoj opštini radio jedan objekat trgovačkih lanaca u jednoj smjeni, jutarnjoj ili popodnevnoj, a radnici koji bi radili nedjeljom, imali bi slobodan prvi idući vikend.

Trgovci bi imali obavezu da 15 dana unaprijed obavijeste inspekciju koji će objekti raditi i u kojoj smjeni i da onima koji rade nedjeljom uvećaju dnevnicu 80 odsto.

Odluka Socijalnog savjeta

Na jučerašnjoj sjednici Socijalnog savjeta jednoglasno su usvojene preporuke za izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ta sjednica je prethodila jučerašnjoj tematskoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u vezi s neradnom nedjeljom.

Ova sjednica zakazana je prije nego je Ustavni sud donio odluku da je član zakona kojim je 2019. godine uvedena neradna nedjelja neustavan. Ta odluka stupa na snagu objavom u Službenom listu, što je pitanje trenutka, tako da se praktično otvara prostor za sve trgovce da prvu narednu nedjelju otvore svoje objekte. Ipak, sa sjednice je poslat apel svim trgovcima da sačekaju dogovor, imajući u vidu da je za 16. februar zakazana sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da se razmatra prijedlog PES-a o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini kako bi nedjelja i dalje ostala neradna.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dija loga i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić je naglasila da je na sjednici jednoglasno usvojen ovaj prijedlog, ali da to nije zvaničan stav Vlade. Objasnila je da će Socijalni savjet uputiti zaključak Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER) koje bi ovo pitanje trebalo da kandiduje na Vladi koja treba da zauzme stav.

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je naglasio da su državne institucije sposobne da izvršavaju zakone, dodajući da će se nakon analize zauzeti stav po ovom pitanju.

U skladu sa svojim i stavom tima odlučićemo o daljim koracima – kazao je Đeljošaj.

Šoping u inostranstvu

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Slobodan Mikavica, koja je i inicirala ocjenu ustavnosti uvođenja neradne nedjelje, kazao je da crnogorski građani dominantno odlaze u šoping van države kada se povežu praznici i vikend, te da je ogroman broj turista izrazio nezadovoljstvo zbog nemogućnosti da kupe osnovne namirnice.

Miloš Pižurica (PES), koji je jedan od predlagača izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, navodi da su ove preporuke donijete „ofrlje i bez analize“ dodajući da se radi „hiljadu turista dnevno u Crnoj Gori angažuje 50.000 radnika“.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić je ukazala da se mora voditi računa da se novo rješenje koje se donosi ponovo ne oglasi neustavnim, dodajući da se neradnom nedjeljom šalje loša slika Crne Gore kao turističke destinacije.

Nikada neću zastupati stav da treba da ograničavamo rad, ali moramo da poštujemo propise i prava – kazala je Drakić dodajući da bi trebalo otvoriti dodatni dijalog jer privrednici nijesu u dovoljnoj mjeri bili uključeni.

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica je kazao da su pristali na ovaj prijedlog, dodajući da su dobili uvjeravanja da su inspekcije spremne da kontrolišu primjenu zakona. Ovaj prijedlog je ograničen na godinu kako bi bili sigurni da će se sve dogovoreno ispoštovati.

Ako već ne možemo da imamo neradnu nedjelju potpuno, zarade od kojih možemo da živimo, ako ne možemo da uvedemo i u druge grane neradnu nedjelju čemu težimo, hajde da uradimo ono što možemo u ovom momentu – kazao je Zarubica.

Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković je naglasio da ovdje nije riječ o obavezi trgovaca da rade, već samo ukoliko u tome nađu svoj interes. Na probleme naftnih kompanija u Crnoj Gori ukazao je Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija ukazujući da je njihov godišnji doprinos javnim finansijama više od 350 miliona eura.

Nijesu zadovoljni mogućnošću da se njihov rad nedjeljom svede samo na prodaju naftnih proizvoda, dodajući da imaju niske marže te da preko 60 odsto prometa nedjeljom čine cigarete za koje je takođe definisana fiksna marža. Ocijenio je da bi djelimično ili selektivno ograničavanje proizvoda na pumpama imalo negativan efekat te da bi ih takav model prinudio da potpuno obustave rad nedjeljom.

Kritike na račun Ustavnog suda

Pižurica je kritikovao sudije Ustavnog suda zbog odluke o neustavnosti zakonske odredbe o neradnoj nedjelji, navodeći da su je donijeli jer im je za plate koje su im povećali u parlamentu, bio potreban dodatni dan da je troše.

Tvrdi i da su poslodavci zloupotrebljavali zakon i kršili prava zaposlenih, te da neradna nedjelja nije usporila ekonomiju niti uticala na poslovanje trgovaca koji danas imaju veće profite nego prije 2019. Pižurica smatra i da se manipuliše problemom turizma u kontekstu neradne nedjelje. Navodi i da će, ako nedjelja postane radna, to uticati na povećanje troškova, a onda i cijena proizvoda.

Miloš Konatar (URA) je ocijenio da zaposleni nijesu sigurni da ih inspekcije mogu zaštititi ako im poslodavci krše prava, ukazujući ipak da su takvi poslodavci u manjini.