Zečević: Referendum trebalo održati prije 10 ili 15 godina

Zečević: Referendum trebalo održati prije 10 ili 15 godina

Priča o kolektoru u Botunu traje dvadesetak godina, istakao je u emisiji „Press plus sa Rajkom Raičević“ ekonomski analitičar Predrag Zečević.

“Ja ću da podsjetim građane da je još gradonačelnik Mugoša pokrenuo tu priču 2004. godine. Onda je administracija gradonačelnika Vukovića je najdalje dogurala i 2022. čak potpisala ugovor o izgradnji koji je u nekom čudnom obliku postao javan. Ne postoji ništa svetije od narodne volje, ali referendum je trebao da bude prije 10 ili 15 godina, a ne sada kada je sve išlo ka tome da se odabere Botun kao lokacija”, naveo je Zečević.

On je podsjetio da je prije nego što je postala opština Zeta bila gradska opština u okviru Glavnog grada koja je imala određene nadležnosti.

“Ja potpuno razumijem građane Botuna koji su životima svoje djece i svojim životima platili ceh razvoja jugoslovenske i crnogorske aluminijske industrije. Iz Kombinata aluminijuma su izvučene milijarde eura i ceh su platili Botunjani tako što su dobili bazen crvenog mulja i karcinome. Jednostavno, tadašnja Jugoslavija ih nije obeštetila.

I nekako čitav ceh tih grešaka jugoslovenske i crnogorske vlasti došao je na naplatu gospodinu Mujoviću. Znalo se da se kolektor morao napraviti prije dvadesetak godina, ali niko nije imao hrabrosti da to uradi osim ova nova vlast”, rekao je Zečević.

On je kazao da je u Evropi sagrađeno oko 26 hiljada takvih kolektora, a građani se nisu bunili protiv toga.

“Uključila se i EU, predstavnici Botunjana su bili kod ambasadora Satlera i ja očekujem da se nađe neko rješenje da Glavni grad ne plaća tolike penale, a da Botunjani budu obeštećeni višemilionskim iznosima”, kazao je Zečević.

Da li se zona kolektora treba pomjeriti 500 ili 600 metara, kao što traže Botunjani, to, prema riječima Zečevića, treba da kažu ekološki stručnjaci.

“Ne smijemo biti tvrdoglavi. Kolektor se mora graditi, a moramo izaći i u susret Botunjanima. Neko srednje rješenje moramo naći”, poručio je on.

Advokat Angelovski osvrnuo se i na problematiku u vezi sa transparentnošću ugovora, na šta je u ukazivao i lider DNP-a, Milan Knežević.

“U svakom ugovoru, a pogotovo u ovakvim ugovorima postoje takozvane klauzule o povjerljivosti. Pitanje je šta je u tom ugovoru označeno kao povjerljiva informacija. Ja koliko sam čuo taj ugovor je 3.600 strana i pitanje je šta je u njemu predviđeno da ne može doći u posjed trećih lica”, rekao je on.