Papa Lav XIV danas se tokom posjete Libanu pomolio na grobu sveca koga poštuju i hrišćani i muslimani, donoseći poruku mira, nade i vjerskog suživota regionu razaranom sukobima.
Hiljade Libanaca stojale su duž puta kojim je papina kolona vozila došla u Anaju, 40 kilometara od Bejruta, mahali zastavama Libana i Vatikana i u znak dobrodošlice bacali latice cvijeća i pirinač.
Svake godine stotine hiljada hodočasnika posećuje manastir Svetog Maruna kako bi se pomolili na grobu Svetog Šarbela Mahlufa, libanskog maronitskog pustinjaka koji je živio od 1828. do 1898. godine.
Vjernici mu pripisuju čudesna isceljenja, koja su se dogodila posle molitve za njegovu intervenciju.
Lav se tiho molio u mračnoj grobnici i ponudio lampu kao dar svjetlosti za manastir.
„Sestre i braćo, danas potrebe crkve, Libana i svijeta povjeravamo intervenciji Svetog Šarbela. Za svijet, molimo za mir. Posebno ga preklinjemo za Liban i za cio Levant“, rekao je papa na francuskom.
Posjetom grobnici, koju je prvi put posjetio jedan papa, bila je prva današnja aktivnost pape Lava.
Dočekale su ga monahinje i sveštenici u svetilištu Gospe od Libana u Harisi, gradu sjeverno od Bejruta.
Tamo je Lav pozvao sveštenstvo da ponudi nadu svojoj pastvi, a posebno mladima.
„Neophodno je, čak i među ruševinama svijeta sa bolnim neuspjesima, ponuditi im konkretne i održive izglede za ponovno rođenje i budući rast“, rekao je papa uz ovacije i povike „Viva il Papa“ (Živeo papa).
Papa bi trebalo da tokom popodneva predvodi međuverski skup zajedno sa libanskim hrišćanskim i muslimanskim liderima u Bejrutu.
Očekuje se da će Lav tada snažno iznijeti svoju osnovnu poruku mira i hrišćansko-muslimanskog suživota u Libanu i šire, u vrijeme sukoba u Gazi i političkih tenzija u Libanu koje su gore nego što su bile godinama.
Papina posjeta odvija se u trenutku nesigurnosti za Liban, koja godinama trpi ekonomsku krizu i političke blokade, a zemlju je obilježila i eksplozija u luci Bejrut 2020. godine.
„Nama, kao Libancima, potrebna je ova posjeta nakon svih ratova, kriza i očaja koje smo doživjeli“, rekao je generalni sekretar katoličkih škola u Libanu Jusef Nasr, koji je bio prisutan da dočeka papu u bazilici Gospe od Libana u Harisi, gradu sjeverno od Bejruta.
„Papina posjeta daje novi podsticaj Libancima da se uzdignu i drže svoje zemlje“, rekao je Nasr.
U skorije vreme, Liban je duboko podijeljen oko poziva libanskoj militantnoj grupi i političkoj stranci Hezbolahu da se razoruža, nakon rata sa Izraelom prošle godine koji je Liban ostavio u lošem stanju.
Papa Lav se kretao kroz Liban u zatvorenom papamobilu, za razliku od prethodnog pape Franje, koji je tokom 12 godina svog pontifikata izbjegavao oklopljeni automobil.
Libanske trupe su bile raspoređene sa obje strane puta duž rute kolone automobila s papom.
Papa Lav bi trebalo da aktivnosti završi na skupu za libansku omladinu u Bkerkiju, sjedištu maronitske crkve, gdje se očekuje da će ih ohrabriti da istraju i ne napuste zemlju, kao mnogi drugi, uprkos brojnim teškoćama u Libanu.
On je u Liban juče stigao iz Turske, gdje je započeo svoje prvo putovanje kao papa.
Papa je u subotu, tokom četvorodnevne posjete Turskoj, zajedno sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem Prvim u patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa u Istanbulu potpisao Zajedničku deklaraciju kojom se potvrđuje put za obnovu zajedništva hrišćana i odbacuje „bilo kakva“ upotreba religije i „imena Božjeg“ za opravdavanje nasilja.
U uvodnom govoru kada je stigao u Liban, papa Lav je pozvao političke lidere da ostave razlike po strani i rade na tome da budu istinski mirotvorci, a istovremeno je pozvao posebno libanske hrišćane da ostanu u zemlji.
Danas hrišćani čine oko trećinu od pet miliona stanovnika Libana, što maloj naciji na istočnoj obali Mediterana daje najveći procenat hrišćana na Bliskom istoku.
Sporazum o podjeli vlasti koji je na snazi od sticanja nezavisnosti od Francuske predviđa da predsjednik bude maronitski hrišćanin, što Liban čini jedinom arapskom zemljom sa hrišćanskim šefom države.
Libanska hrišćanska zajednica je opstala čak i dok je uspon Islamske države doveo do egzodusa iz zajednica u Iraku i Siriji, koje potiču još iz apostolskih vremena.
Dok je hrišćanski egzodus u Libanu nakon građanskog rata bio sporiji, emigracija ostaje zabrinjavajuća tačka Vatikan, koji hrišćansko prisustvo ovdje vidi kao bedem za crkvu u regionu.
„Ostaćemo ovdje. Niko nas ne može iščupati iz ove zemlje, moramo živjeti u njoj kao braća jer crkva nema neprijatelja“, rekla je Mej Nun, hodočasnica koja je čekala papu ispred manastira Svetog Šarbela.
Biskup Antoan-Šarbel Tarabej došao je sa grupom od 60 pripadnika libanske dijaspore u Australiji kako bi dočekao papu Lava i pridružio se njegovoj molitvi za mir, ali i da bi ojačao hrišćansko prisustvo u zemlji.
„Iako živimo u inostranstvu, smatramo da treba da podržimo mlade ljude i porodice da ostanu tamo“, rekao je on.
