Iz Ministarstva rada kojim rukovodi Naida Nišić su “Vijestima” kazali da očekuju da se ovaj zakon usvoji do kraja ove godine, što je slično njihovoj izjavi iz novembra prošle godine, kada su najavili da će biti usvojen do kraja januara 2025. godine kako bi Crna Gora sezonu dočekala spremna i imala pripremljene sezonske radnike.
Iako pozdravljaju uvođenje novina na tržištu rada, iz dijela sindikata i investitora su “Vijestima” kazali da ih zabrinjava što nemaju informacije o sudbini zakona nakon što je krajem aprila završena javna rasprava, ali i da model treba mijenjati jer poslodavci nisu dovoljno zaštićeni i motivisani za primjenu mjera.
Cilj zakona je smanjenje nezaposlenosti i regulisanje manjka radne snage tokom turističke sezone kroz uvođenje stalnog sezonca, čime bi se zaposleni zadržali na istim poslovima i van sezone, dobijali naknadu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu i za djelove godine sa manjim obimom posla. Prema Nacrtu zakona, naknadu bi plaćala država posredstvom Zavoda za zapošljavanje, a poslodavci doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje.
“Predlog Zakona o stalnom sezoncu nalazi se u završnoj fazi – trenutno je na usaglašavanju kod Sekretarijata za zakonodavstvo, gdje se sprovodi pravno i nomotehničko usklađivanje teksta. Suština Zakona ostaje ista u odnosu na verziju koja je prošla javnu raspravu. Planirano je da Zakon bude usvojen do kraja godine, kako bi njegova primjena bila moguća već od naredne sezone. Predložena rješenja su oblikovana tako da budu održiva i da ne nameću dodatne troškove privredi, već da doprinesu formalizaciji sezonskog rada i smanjenju sive ekonomije”, kazali su iz Ministarstva rada.
Prema Nacrtu koji je bio na javnoj raspravi, naknadu za stalnog sezonca bi plaćala država posredstvom Zavoda za zapošljavanje, a poslodavci doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje, što Uniji poslodavaca i Privrednoj komori (PKCG) nije bilo prihvatljivo.
Iz Unije poslodavaca su kratko naveli da su već dali mišljenje na tekst zakona i da je ostalo nepromijenjeno, te da će više kazati kada vide konačni Nacrt, a tekst bude razmatran na Socijalnom savjetu Crne Gore. Slično su “Vijestima” kazali i iz PKCG, odnosno da će više reći kada vide konačni tekst. Ove institucije su “Vijestima” u aprilu kazale da je potrebna novčana pomoć države, kako bi model bio održiv i stimulativan za privredu.
Iz Ministarstva rada vjeruju da radnici kroz stalno sezonsko zapošljavanje stiču kontinuitet u osiguranju i veću socijalnu zaštitu, dok poslodavci dobijaju mogućnost da zadrže obučene i provjerene zaposlene za naredne sezone. Naglasili su da se zakon donosi da bi se unaprijedilo sezonsko zapošljavanje i pružila veća sigurnost radnicima koji se godinama bave ovim poslovima.
“Na taj način, radnici stiču kontinuitet u osiguranju i veću socijalnu zaštitu, dok poslodavci dobijaju mogućnost da zadrže obučene i provjerene radnike za naredne sezone. Predložena rješenja su oblikovana tako da budu održiva i da ne nameću dodatne troškove privredi, već da doprinesu formalizaciji sezonskog rada i smanjenju sive ekonomije”, istakli su iz ovog resora.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) su “Vijestima” kazali da su se gotovo deceniju zalagali za uvođenje ovog modela, te da su dali podršku završnoj verziji Nacrta zakona. Ističu da su imali brojne primjedbe, pa je radna verzija Nacrta značajno mijenjana prije stavljanja na javnu raspravu, te da je to značajan iskorak u socijalnom dijalogu i zaštiti prava građana.
Navode da su svjesni da će primjena u praksi sigurno pokazati nedostake ili nedorečenosti jer se stalni sezonac uvodi prvi put, ali da je Nacrt dao obim zaštite sezonskih radnika, bolje preduslove za zaposlenje i zadržavanje domaće radne snage, dok i privrednici uz podršku države dobijaju šansu za adekvatnom i stručnom radnom snagom…
“USSCG ovo vidi kao dobru početnu osnovu, šansu i mogućnost kako privrednicima, tako i građanima koji svoj profesionalni angažman vide na sezonskim poslovima. Model ne vidimo kao opterećenje budući da njime stvaramo preduslov za dostojanstveniji rad sezonskih radnika koji obuhvata više sigurnosti i pravednosti (budući da će radnik biti osiguran i plaćen i u onim mjesecima izvan sezone u kojima nije radno angažovan, a koja činjenica neće biti smetnja za njegovo angažovanje kod drugog poslodavca po nekoj vrsti obligacionog odnosa). Ono što nas i ovom prilikom zabrinjava, a nije po prvi put, jeste činjenica da kao socijalni partner (koji je direktno učestvovao u kreiranju ovog zakonskog rješenja čije je usvajanje najavljivano najprije za kraj 2024. godine, a onda prolongirano do početka ovogodišnje ljetnje turističke sezone), nemamo nikakvu informaciju o daljoj sudbini Nacrta, nakon okončane javne rasprave”, istakli su iz USS.
Dodali su i da su i tokom javne rasprave imali preporuke kako bi se Nacrt unaprijedio, uklonile kolizije između njega i važećeg Zakona o radu, ali i zahtjev da se agencije za privremeno ustupanje zaposlenih ne mogu tretirati kao poslodavci i povećanje novčane pomoći u periodu kada zaposleni ne rade…
Iz Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori su naveli da su pažljivo pratili proces donošenja zkona, zbog velikog značaja za njihove članice koje se bave turizmom, ugostiteljstvom i drugim poslovima, te da podržavaju napore Ministarstva rada da se doprinese stabilnijem tržištu rada i obezbijedi kontinuitet angažovanja sezonaca.
“Vijestima” su kazali da bi u narednom periodu trebalo dodatno preispitati i unaprijediti pojedine odredbe Zakona, i to u dijelu mehanizama zaštite i prava poslodavca i zaposlenog, ali i da Savjet vjeruje da bi snažniji sistem subvencija mogao podstaći privrednike da se u većem broju odluče za primjenu.
“Prema mišljenju naših članica, predloženo rješenje trenutno ne obezbjeđuje dovoljno snažne mehanizme koji bi motivisali poslodavce da se u većem broju odluče za njegovu primjenu. Ključni izazovi odnose se na nedostatak jasne pravne zaštite poslodavaca u slučaju nepoštovanja ugovora od strane zaposlenih, kao i na nisku visinu predviđenih subvencija. Troškovi i rizici koje bi kompanije potencijalno snosile prevazilaze koristi koje bi mogle ostvariti, što rješenje čini teško primjenjivim u realnim uslovima poslovanja. Predloženo rješenje ne vidimo kao prepreku, ali bi dodatna poboljšanja doprinijela većoj stabilnosti i održivosti sezonskog zapošljavanja, što je u najboljem interesu i poslovne zajednice i države”, naglasili su.
Prema Nacrtu zakona o stalnom sezoncu, poslodavci mogu da angažuju nezaposlene koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, penzionere i studente za stalne sezonce na poslovima u sektorima turizma, ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, botaničkih i zooloških vrtova, nacionalnih parkova i poljoprivrede.
Planirano je da se potpisuje ugovor o radu za ove poslove u trajanju od najmanje šest, a najduže osam mjeseci. Stalnim sezoncima (osim penzionerima) po završetku sezone Zavod će plaćati naknadu koju će primati do naredne sezone, a u periodu van sezone poslodavac će im plaćati poreze i doprinose na penzijsko i invalidsko osiguranje.
Naknada koju bi dobijali od Zavoda u pauzi između dvije sezone iznosila bi 120 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta u skladu sa opštim propisima o radu, bez poreza. Po odluci Vlade, ovaj koeficijent je 90 eura, što znači da naknada iznosi 108 eura. Prosječna plata u Crnoj Gori trenutno je oko 1.000 eura, od čega oko 190 eura ide na poreze i doprinose.
Predviđeno je i da ako stalni sezonac odbije da potpiše novi ugovor o radu na narednu sezonu, mora da vrati novac Zavodu koji mu je uplaćen za naknadu i poslodavcu za doprinose. Uz to, ako poslodavac ne ponudi sezoncu novi ugovor u narednoj sezoni, moraće da vrati Zavodu sav novac koji je isplaćen za naknadu.
Kako bi se stalni sezonci zaštitili, u Nacrtu zakona se navodi i da u slučaju da u firmi rade više od osam mjeseci godišnje – po automatizmu dobijaju posao na neodređeno.
