Hitno moramo moramo da uvedemo trajna i sistemska rješenja, kako se ne bismo svake dvije tri godine vraćali na temu lažnih diploma – poručuju iz Alternative.
Ono što možemo vrlo precizno da kažemo jeste da je u protekle tri godine podnijeto više stotina krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane ili lažne obrazovne isprave, a Ministarstvo je samo u ovoj godini već podnijelo više desetina novih prijava i taj broj svakodnevno raste kako provjere odmiču. Više puta smo isticali da je problem lažnih i kupljenih diploma endemski i da ozbiljno podriva povjerenje građana u institucije i meritokratski poredak. Tokom prethodnih godina i mjeseci u javnosti smo pominjali procjene izmedju 20 i 25 hiljada, pa i više, posebno kada govorimo o javnom sektoru. – saopštili su iz Alternative
Ministarstvo je uputilo jasne instrukcije svim obrazovno vaspitnim ustanovama, vrtićima, osnovnim i srednjim školama da izvrše detaljnu kontrolu personalnih dosijea zaposlenih. Svaki dosije mora da sadrži diplomu ili uvjerenje o stečenom obrazovanju, rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave (ako je diploma stečena u inostranstvu), potvrdu o položenom stručnom ispitu i, gdje je to primjenjivo, licencu za rad. Nakon kontrole, ustanove su dužne da Ministarstvu dostave izvještaj o eventualnim nepravilnostima i mjerama koje su preduzele.
-Postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja sprovodi se u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija sto bi u praksi značilo da ENIC/NARIC centar u okviru Ministarstva provjerava vjerodostojnost isprave (da li je diploma zaista izdata od navedene ustanove), provjerava status ustanove na kojoj je obrazovanje stečeno (da li je akreditovana/nadležna da izdaje tu vrstu diploma u zemlji porijekla), procjenjuje da li je program po obimu i nivou uporediv sa crnogorskim programima.
Jako je bitno da naglasimo da se na osnovu tih provjera donosi rješenje o priznavanju ili se zahtjev odbija, a i da je novim zakonom predviđeno da se zakonitost već donijetog rješenja može naknadno preispitati kroz upravni postupak, što je važno kada se naknadno pojave sumnje u autentičnost diplome – ističu iz Alternative.
Iskreno, ovo nije problem koji se može riješiti preko noći niti jednim potezom. Riječ je o višegodišnjem i duboko ukorijenjenom fenomenu u kojem je bivši režim utemeljio poluge moći i poslušnosti. Cilj bi bio da u narednih 12-18 mjeseci značajno odmaknemo u provjeri diploma u sektoru obrazovanja i da okončamo prvu veliku fazu provjera u najosjetljivijim sistemima (obrazovanje, zdravstvo, bezbjednosne službe)- naglašavaju iz Alternative
Nakon toga potrebno bi bilo da slijedi detaljnija provjera šireg javnog sektora, korekcija propisa i jačanje institucija, što će trajati duže. Ono što je važno jeste da je ovo prvi put da država sistemski i koordinisano pristupa ovom problemu, uz kontinuirano podnošenje krivičnih prijava svuda gdje se utvrdi osnov – napominju iz Alternative.
To prije svega znači jasniji i stroži zakonski okvir uz ako je potrebno iznova dodate izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava kojima će se omogućiti privremena obustava priznavanja diploma tamo gdje postoji opravdana sumnja da se masovno proizvode lažne isprave, dok se ne uradi detaljna provjera.
Paralelno s tim, svaki novi radni odnos u javnom sektoru, kao i svako napredovanje na rukovodeće pozicije, moralo bi da bude uslovljeno prethodnom provjerom vjerodostojnosti diplome i znanjem iz te oblasti kroz različita testiranja. Ključno je i uspostavljanje centralne, digitalne baze priznatih inostranih diploma i nostrifikacija, dostupne i javnosti, kao i nadležnim organima, poslodavcima i obrazovnim ustanovama, kako bi se onemogućilo višestruko korišćenje spornih isprava – poručuju iz Alternative.
Obavezan kontinuirani rad prosvjetne i upravne inspekcije, kao i dosljedno podnošenje krivičnih prijava svuda gdje se utvrdi sumnja na falsifikat i visoku kaznenu politiku kao poruku da nije mudro ni pametno kupovati diplome. Na kraju, ako želimo da se zaista izborimo sa ovim problemom, moramo mijenjati i društvenu klimu – zaključuju iz Alternative.
