Pripadnici Bezbednosno-informativne agencije su u saradnji s drugim državnim organima na području Raške uhapsili ove nedjelje dvije osobe iz bezbjednosnih struktura zbog sumnje na špijunažu. Istraga je prije hapšenja trajala nekoliko mjeseci.
Kako se sumnja, ova grupa je duži vremenski period prikupljala povjerljive informacije od značaja za bezbjednost Srbije i prosleđivala ih obavještajnoj službi koja djeluje na teritoriji KiM. Hapšenja su izvedena na više lokacija kako bi se spriječilo eventualno bjekstvo osumnjičenih, a ovo je nastavak akcije od 1. novembra kada je na administrativnoj liniji uhapšen Milan Vukašinović, koji je zaposlen na prelazu Jarinje.
Predsjednik skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun ističe da su takva djelovanja izražena u proteklom periodu i da predstavljaju veliku opasnost po bezbjednost države Srbije i njenih institucija.
„Posebno su na udaru vojska, policija, pojedinci u državnom aparatu. Novinari su jedna od veoma željenih meta tih obavještajnih službi. Naše bezbjednosne službe se suprotstavljaju tome. Problem je ući u trag kada se formira agenturna mreža, koja dalje regrutuje pojedince koji su obučeni da dalje regrutuju pojedince za rad. Onda se stvaraju mreže, to je ozbiljniji problem“, navodi Drecun za Jutro na televiziji RT Balkan.
Drecun objašnjava da je aktivno djelovanje tzv. kosovske informativne agencije prisutno na KiM, gdje oni pokušavaju da regrutuju pojedince za saradnju koristeći razne metode od novčanih stimulacija do raznoraznih ucjena Srba koji žive na KiM.
„Djelovanje te bezbjednosne agencije je izraženo u proteklom periodu posebno na području koje gravitira ka administrativnoj liniji, a sve s ciljem prikupljanja pojedinih obavještajnih informacija koje su potrebne privremenim institucijama u Prištini. To djelovanje predstavlja veliku opasnost po bezbjednost države Srbije i naših institucija“, ističe Drecun.
Cilj svih obavještajnih službi je, kako navodi sagovornik Jutra na RT, da prikupljaju osjetljive ekonomske, političke i bezbjednosne informacije, na osnovu kojih se donose određene odluke.
„Osim toga, oni mogu biti usmjereni i na likvidaciju. Djelovanje svih službi i regrutovanje naših državljana koji se nalaze u bezbjednosnom aparatu je opasno. Svaka institucija ima svoje tajne, a oni pokušavaju da prodru u bezbjednosne strukture. Na udaru je i namjenska industrija, odnosno informacije o naoružanju naše vojske“, objašnjava Drecun.
Osvrćući se na vojni savez Albanije, Hrvatske i tzv. Kosova, Drecun navodi da ne treba zaboraviti da su u okviru vježbe „Branilac Evrope“, u nekoliko navrata pripadnici prištinske obavještajne službe učestvovali u obavještajnim vježbama.
„Tu već postoji obavještajna aktivnost, koja kontinuirano traje. Izaslanica Britanije za Zapadni Balkan sa vojnim liderima — tu već možete da vidite tragove obavještajnog djelovanja Velike Britanije da se destabilizuje region“, podsjeća Drecun.
O novoj fabrici dronova u Gnjilanu, ističe da Priština pored vojske želi da pokrene i namjensku industriju.
„Da bi u nekim aspektima naoružavanja te formacije parapolicijske imale svoju autonomiju i da ne bi morale da zavise od nabavke iz inostranstva. Ova fabrika je najavljena bombastično, ali treba vidjeti kako će biti u praksi“, ističe Drecun.
Govoreći o svjedočenju bivšeg američkog ambasadora u Srbiji Kristofera Hila na suđenju protiv čelnika tzv. OVK u Hagu, Drecun ističe da je očekivano da svjedoci odbrane svjedoče u korist optuženih.
„Vidimo da je odbrana najveće adute imala u svjedočenju Hila, Veslija Klarka. Ključno pitanje je da li je teroristička OVK bila čvrsto hijerarhijski ustrojena, da li je postojao taj komandni lanac i samim tim odgovornost ljudi koji su bili na vrhu, ili je to bila labava struktura koja je sastavljena od lokalnih bandi.
Kada sam formirao radnu grupu za zločine OVK, traženo nam je da dostavimo podatke o ilegalnim pritvorima, kao i da li raspolažemo dokumentacijom koja može dokazati da je OVK bila hijerarhijski čvrsto ustrojena. Taj glavni štab je imao političko i vojno krilo. Tači spada u vrh onih koji su bili u organizaciji OVK, mi smo dali dovoljno podataka o terorističkim uporištima. Mislim da su tužioci dostavili dovoljan broj dokaza da se ospori ovo što govori Hil, Klark“, podsjeća Drecun.
On podsjeća na izjavu britanskog, takozvanog ambasadora na KiM od prije nekoliko godina, na godišnjici obilježavanja tzv. OVK.
„Kaže: ‘Zajedno su ginuli i naši vojnici i vaši na KiM.’ Pitanje je — kad su ginuli vaši vojnici? Tada su u Juniku izgleda naši uspjeli da likvidiraju neke pripadnike SAS-a koji su bili tamo. I onda kad neko kaže: ‘Mi smo slučajno došli u Junik’, to je očigledno. To je Hil znao kad je sa Holbrukom išao u Junik“, zaključuje Drecun.
