Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor) teče ustaljenom dinamikom i vjerujemo da će se realizovati, a u slučaju da to toga ne dođe, Glavni grad će iskoristiti svoje pravo na žalbu, kao i na arbitražu.
To je juče, tokom centralne rasprave o Nacrtu odluke o budžetu Glavnog grada za 2026. godinu, kazao sekretar Sekretarijata za finansijske poslove i analizu budžeta Balša Špadijer .
Prema njegovim riječima, budžet Podgorice za iduću godinu planiran je u iznosu većem od 160 miliona, dok je za izgradnju kolektora u Botunu predviđeno više od 17 miliona eura. Izgradnji tog postrojenja godinama se protive mještani Botuna.
Špadijer je najavio je da će se finansiranje Glavnog grada naredne godine oslanjati na sopstvene prihode.
Nacrt odluke o budžetu Glavnog grada za narednu godinu stavljen je na javnu raspravu prošle sedmice, a u centralnoj diskusiji o tom dokumentu juče su učestvovali građanski aktivisti, odbornici, direktori više preduzeća, građani.
Prema Nacrtu, kreditno zaduženje Glavnog grada iznosiće osam miliona, a taj novac će, ističe Špadijer, usmjeriti na izgradnju nadzemne garaže.
Planirano je prihod od poreza na nepokretnosti u iznosu od oko 16,6 miliona, dok je projekcija da će se u gradsku kasu od komunalnog opremanja i urbane sanacije sliti 15,8 miliona eura.
Za institucije kulture i sporta planiran je iznos od gotovo 4,9 miliona eura, a ti izdaci su, tvrdi Špadijer, veći za 600.000 eura u odnosu na ovogodišnji budžet.
Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša pitao je zbog čega je za Bulevar Vojislavljevića predviđeno 2,5 miliona eura, kao i kada će ta saobraćajnica biti završena.
“RTV ‘Podgorica’ ne bi dobila ni eura da se poštuje stav od 51 odsto sopstvene produkcije. Služba za građane i dalje odnosi više od 200.000 eura iz budžeta. Volio bih da nam se dostavi šta je ta Služba, do sada, odradila”, rekao je. Špadijer je rekao da se prva faza Bulevara Vojislavljevića intenzivno radi, kao i da očekuje da se “uskoro uspostavi privremena situacija” u tom dijelu grada.
“Sljedeće godine očekujemo i da druga faza bude realizovana. Glavni grad se javlja kao sufinansijer ovog projekta. Naša projekcija je da će kompletna izgradnja Bulevara Vojislavljevića koštati 5,3 miliona eura”, izjavio je Špadijer, dodajući da Služba za građane uredno podnosi izvještaje o radu gradskoj administraciji.
Građanka Radmila Radenović pitala je koliko je opština namijenila sredstava za osobe sa invaliditetom (OSI) i djecu.
Špadijer je poručio da Glavni grad, kroz konkurse sa nevladinim organizacijama (NVO), obezbjeđuje više sredstava, kao i da su planirali nabavku vozila za prevoz OSI.
“Vjerujem da ćemo sa ovim sredstvima uspjeti da podržimo te aktivnosti. Sredstva se povećavaju, ona nijesu uvijek dovoljna da se sve pokrije”, rekao je Špadijer.
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da ne zna zbog čega se izdvojilo “samo 2,8 miliona eura za funkcionisanje ‘Čistoće’”. Poručio je da je to preduzeće “osnov upravljanja otpadom u Glavnom grad”.
“Nijesam u budžetu vidio stavku koja bi se bavila strategijama poboljšanja rada ‘Čistoće’. Mašine su jako dotrajale. Nama je bitno da imamo pouzdane mašine i ljude koji će da ih servisiraju. Svake godine, ‘Čistoća’ mora da kupuje deset, petnaest ili dvadeset novih vozila”, rekao je.
Špadijer mu je na to odgovorio da su “Čistoću” prepoznali kao preduzeće od posebnog značaja, te da je ono “najveće u komunalnoj privredi” glavnog grada.
“Cijene njihovih usluga bi trebalo da budu na većem nivou. Glavni grad ne može da otplaćuje otpremninu za zaposlene u privrednim društvima. To bi trebalo da ide preko posebnih odluka…”, objasnio je sekretar.
Odgovarajući na novinarsko pitanje koliko gradska administracija ulaže novca za službena putovanja zaposlenih i dijela odbornika, Špadijer je replicirao da “kada je to u pitanju, postoji procedura”.
“Ako je službeno putovanje u inostranstvu, to odobrava gradonačelnik Saša Mujović . Isplaćuju se dnevnice za službeno putovanje, pa ih je neophodno i opravdati kroz dokumentaciju. Glavni grad ne prati ta službena putovanja, već se ona finansiraju samo za zaposlene u gradskoj administraciji”, objasnio je Špadijer, dodajući da su troškovi za službena putovanja zaposlenih “u padu”.
