Iz Ministarstva vanjskih poslova kažu da je Poglavlje 31, koje je Hrvatska blokirala prošle godine, u potpunosti spremno za zatvaranje
Rezultati godišnjeg izvještaja Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori uveliko su i plod konsultacija Hrvatske s Briselom, tvrdi specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić , navodeći da završni razgovori Zagreba i Podgorice o rješavanju bilateralnih sporova još traju.
Komisija je početkom sedmice predstavila izvještaj, konstatujući da je Crna Gora postigla napredak u većini poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU). Između ostalog, istaknuto da je značajno napredovala u oblasti spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike EU, odnosnu u Poglavlju 31, čije je zatvaranje blokirala Hrvatska krajem prošle godine, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Zagreb je tražio rješavanje spornih bilateralnih pitanja, među kojim su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, vlasništvo nad brodom “Jadran”, promjena imena bazena u Kotoru…
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je blizu dogovor između Hrvatske i Crne Gore o rješavanju bilateralnih sporova, Babić Galić je kazala da, u ovom trenutku, oko tih tema još traju završni razgovori.
“Kad budu zaključeni, javnost će o tome biti pravovremeno obaviještena, a informacije će biti dostupne i vama”, rekla je ona i dodala da su rezultati izvještaja EK “uveliko i plod konsultacija evropske komesarke s ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlić Radmanom. ”
Kako je navela, važno je da Crna Gora riješi “ključna civilizacijska pitanja”, poput procesuiranja ratnih zločina, isplate odštete logorašima iz Morinja i rješavanja pitanja nestalih osoba, “kako bi mogla ubrzanim tempom napredovati prema sljedećim poglavljima pregovora”.
“Hrvatska ostaje dosljedan zagovaratelj i pouzdan partner Crne Gore na njenom evropskom putu. To znači da sarađujemo, pružamo stručnu i infrastrukturnu pomoć, ali i očekujemo, u duhu načela dobrosusjedskih odnosa, konkretna rješenja otvorenih pitanja koja opterećuju odnose naših dviju država”, poručila je Babić Galić.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) “Vijestima” su rekli da sva otvorena pitanja koja opterećuju bilateralne odnose rješavaju kroz dijalog, u duhu dobrosusjedskih odnosa, povjerenja i zajedničkih evropskih vrijednosti.
“Pitanja između dvije države su kompleksna, ali rješiva. Potrebni su posvećenost i strpljenje, odnosno pristup koji podrazumijeva temeljno i pažljivo vođenje procesa, u cilju pronalaženja obostrano prihvatljivih rješenja”, kazali su iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31. I hrvatska i crnogorska strana su u prethodnih nekoliko mjeseci više puta saopštavale da je dogovor blizu, a “Vijesti” su pisale da bi trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje nelegalno postavljene spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.
Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću , za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, za koji Zagreb tvrdi da je njegov, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru kod Prevlake.
U međuvremenu je riješeno jedno od spornih pitanja, odnosno završen je proces poklanjanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu, ali je otvoreno novo – imovina pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Zagreb je početkom oktobra poslao Crnoj Gori diplomatsku notu kojom upozorava da se riješi pitanje koje je jednako važno za hrvatsku zajednicu u državi, ali i za samu Crnu Goru ako želi u EU – da vrati imovinu “koju je raznim mahinacijama i čudnim upisivanjima u katastarske i druge planove tokom agresije na Hrvatsku otela pripadnicima autohtone hrvatske manjine”.
Prethodno su hrvatski mediji objavili da je krajem pedesetih godina prošlog vijeka 51 hrvatskoj porodici iz Tivta oduzeta imovina na koju se i pored sudskih presuda ne mogu uknjižiti, odnosno upisati u katastar kao njeni vlasnici. Na tu imovinu su se, kako tvrde hrvatski mediji, devedesetih godina nezakonito uknjižila treća lica.
Iz MVP-a su kazali da su napor i predanost Crne Gore u jačanju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa prepoznati u izvještaju EK, u kom je, podsjećaju, konstatovano da su odnosi s Hrvatskom intenzivirani kroz tekući dijalog za pronalaženje rješenja za preostala bilateralna pitanja.
Komisija je navela da su se odnosi Crne Gore s Hrvatskom “intenzivirali kroz tekući dijalog, kako bi se pronašla rješenja za preostala bilateralna pitanja”.
“U izvještaju je istaknuto i da je, uz dijalog na ministarskom nivou, održano i nekoliko posjeta i susreta na visokom i najvišem nivou. U tom procesu pokazujemo punu posvećenost i odgovornost, svjesni da kvalitetna i dugoročna rješenja zahtijevaju vrijeme i dijalog”, kazali su iz MVP-a.
Poručuju da Hrvatska ostaje važan partner i snažan zagovornik evropske integracije Crne Gore.
“Poruke koje stižu iz Zagreba, u kojima se prepoznaju naši napori, dodatno su ohrabrujuće”, rekli su.
Iz MVP-a su kazali da je Poglavlje 31 “u potpunosti spremno za zatvaranje”.
“Zbog toga je u narednoj fazi ključan konsenzus svih država članica, a Hrvatska, kao naša susjedna i prijateljska država, u tome ima važnu ulogu, kroz ekspertsku i političku podršku koju nam u kontinuitetu pruža”, rekli su.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlja: poglavlje 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).
