Sagovornici “Vijesti” ocijenili su da je juče objavljeni godišnji izvještaj Evropske komisije (EK), koji pokriva period od septembra 2024. do septembra 2025, iako umnogome pozitivan, pokazatelj da Brisel prepoznaje sve slabosti sistema, prije svega u nedovoljno efikasnoj borbi protiv korupcije i kriminala.
Ohrabrujuće poruke poput onih da je ovo bila uspješna “evropska” godina, da je Crna Gora najbolje pripremljena kandidatkinja za ulazak u EU, te da je Podgorica, ukoliko se održi sadašnji tempo reformi, na dobrom putu da zatvori pregovore do kraja 2026, ne smiju, tvrde sagovornici, zasjeniti packe iz izvještaja – da fali presuda u visokoprofilnim slučajevima, da se pojedina suđenja odugovlače unedogled, da nije unaprijeđen kvalitet optužnica…
Komisija hvali rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i porast istraga korupcije, ali konstatuje da u toj i ostalim institucijama koje su u javnosti prepoznate kao glavni akteri u borbi protiv kriminala – Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) i Specijalnom odjeljenju podgoričkog Višeg suda – nedostaje ljudi, kao i optimalnih uslova za rad.
Brisel naglašava da su izmjene Zakona o SDT-u, usvojene prošle godine, značajno poboljšale efikasnost rada te institucije u borbi protiv visoke korupcije, a posebno je pohvaljeno pokretanje istragu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović .
EK godina unazad ukazuje da nedostatak presuda protiv “krupnih riba” opstruira napredak države u dva najvažnija pregovaračka poglavlja – 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Ta dva poglavlja posljednja su koja se zatvaraju u pregovorima.
Iz EK su pozvali na jačanje efikasnosti sudstva, popunjavanje “visokih” fotelja u toj grani vlasti i tužilaštvu, smanjenje broja neriješenih predmeta u Upravnom i Višem sudu (Podgorica) i SDT-u, kao i na reorganizaciju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP) zbog, kako su rekli, poboljšanja prevencije korupcije i unutrašnje kontrole.
Komisija je izrazila i zabrinutost povodom kritika koje su, tokom parlamentarne rasprave o godišnjem izveštaju Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, šef Skupštine Andrija Mandić i poslanici vlasti uputili tužilaštvu, optužujući ih da žele da postanu “četvrta grana vlasti”. Iz EK su naveli da su ti ataci uključivali i lične napade na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića .
“Ovakvi događaji izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog neprimerenog uticaja i rizikuju ugrožavanje autonomije tužilaštva”, upozorili su.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac , rekao je “Vijestima” da, iako u izvještaju preovladava umjereno pozitivan ton, ocjena da je Crna Gora i dalje ograničeno spremna za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – teško može biti iznenađenje. Naveo je da je Komisija s pravom ponovo ukazala na nedostatak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala, što će, prema njegovim riječima, i dalje biti jedna od ključnih prepreka za zatvaranje najvažnijih poglavlja.
“Ovakva ocjena, kao i višegodišnja stagnacija u ovoj oblasti, direktna su posljedica nedostatka političke volje da se borba protiv korupcije i organizovanog kriminala učini održivom i stvarnom. Umjesto da se izgradi zakonodavni i institucionalni okvir koji će biti otporan na političke pritiske i interese moćnih pojedinaca, vlasti su u najvećoj mjeri nastavile da održavaju status kvo, u kom se institucije koriste kao alat za zaštitu privilegovanih, a ne za sprovođenje zakona”, ocijenio je Milovac.
Istakao je da ni pet godina nakon smjene trodecenijskog režima Demokratske partije socijalista (DPS), “koji se s razlogom percipira kao glavni izvođač sistematskog urušavanja državnih institucija”, nove vlasti nisu uspjele da naprave suštinski iskorak i građanima obezbijede pravdu. Dodao je da su rezultati ostali ograničeni, iako su nove vlasti obećavale odlučnu borbu protiv korupcije, a da he stara praksa političkog uticaja nad pravosuđem ostala nepromijenjena.
“Nedostatak konačnih presuda direktna je posljedica i ogromnog političkog pritiska na pravosuđe, koji nije nestao promjenom vlasti, ali i nedostatka odgovornosti u pravosudnom sistemu. Sudije i tužioci i dalje ne snose posljedice za postupke koji se beskonačno odugovlače, zastarijevaju, ili završavaju oslobađajućim presudama i pored obilja dokaza o zloupotrebama”, konstatuje sagovornik.
Poručio je da u Crnoj Gori i dalje preovladava opšta percepcija nekažnjivosti za korupciju i kriminal, te da slučajevi poput beskonačnog odgađanja postupka protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice , kao i afere “Telekom” i “Stanovi” ili slučaj “Carević” i “Krimovica”, koji su praktično završeni bez ikakve odgovornosti – jasno pokazuju da se korupcija i dalje isplati.
“Ova situacija pokazuje da je poruka EU kroz pozitivan IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24) pogrešno shvaćena – umjesto da posluži kao podsticaj za nastavak reformi, vlasti su je razumjele kao potvrdu da je članstvo u EU zagarantovano, bez obzira na rezultate”, kazao je.
Milovac je rekao da dodatno zabrinjava što se ni nakon svega što se vidjelo kroz prepiske iz “Skaj” aplikacije, i dalje ne preduzimaju ozbiljni koraci ka “vetingu” – provjeri integriteta nosilaca funkcija u ključnim institucijama sistema, prije svega u pravosuđu i policiji.
“Dok se o ‘vetingu’ u pravosuđu mnogo govori, a ništa ne preduzima, u sektoru policije postoje nagovještaji mogućih provjera, ali uz veliki prostor da kompletan postupak učini transparentnijim kako bi se suzio prostor za manipulacije, zloupotrebe i političke obračune pod plaštom reformi”, napominje sagovornik.
Upozorio je da Crna Gora neće ispuniti očekivanja građana ni zahtjeve EU dok reforme ostanu “površne i kozmetičke”. Objasnio je da se to posebno odnosi na antikorupcijske reforme, koje će nastaviti da budu jedan od ključnih izazova.
“Integracije ne mogu biti cilj sam po sebi, kako ih u velikoj mjeri percipira i predstavlja politička elita, već šansa da Crna Gora izgradi demokratske institucije, otporne za partijske i partikularne interese bilo kog pojedinca na vlasti i s njim povezanih kriminalaca”, podvukao je Milovac.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica (Demokrate), kazao je redakciji da EK smatra Crnu Goru najnaprednijim kandidatom i da to potvrđuje da je država “uistinu dobar primjer” na Zapadnom Balkanu i faktor ubrzanja evropskih integracija.
Prema njegovim riječima, ocjena Komisije kojom se prepoznaje “napredak koji je ostvaren u borbi protiv korupcije”, govori o tome da Crna Gora danas “definitivno jeste država vladavine prava”.
“Ova ocjena potvrđuje da su reforme koje država, odnosno Vlada sprovodi u oblasti vladavine prava – prepoznate kao rezultat ozbiljne političke volje i sistemskih promjena”, rekao je on “Vijestima”.
Koprivica je naveo da je evidentiran izostanak optimalnog nivoa pravosnažnih sudskih odluka, te da to i dalje predstavlja ograničavajući faktor u cjelokupnoj procjeni, ističući da je to pokazatelj da je potrebno dodatno unaprijediti efikasnost i nezavisnost pravosuđa, kao i koordinaciju između tužilaštva i sudova, kako bi rezultati istraga bili pretočeni u presude.
“U tom smislu, Vlada je preduzela značajne reformske mjere u cilju jačanja kapaciteta pravosudnih institucija, unapređenja pravnog okvira, poboljšanja materijalno-finansijskog položaja nosilaca pravosudnih funkcija, obezbjeđivanja uslova za nezavisno i efikasno postupanje u predmetima korupcije, te nastavak saradnje s međunarodnim partnerima u cilju potpune implementacije preporuka EK”, konstatovao je.
Potpredsjednik Vlade je kazao da je uvećan budžet za pravosuđe u 2025. u odnosu na 2024, kao i da je to notirala Komisija, te dodao da je planiran niz mjera na planu poboljšanja uslova rada.
“… Tako je na zadnjoj sjednici Savjeta za vladavinu prava usvojen niz zaključaka u vezi adaptacije sudnice Osnovnog suda u Podgorici za potrebe Višeg suda, a adaptacija stare zgrade Vlade za potrebe SDT-a ulazi u završnu fazu”, pojasnio je.
Koprivica ocjenjuje da nedostatak sudskih epiloga u predmetima korupcije na visokom nivou ne doprinosi povjerenju građana u pravosudni sistem.
“Nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni, uprkos proaktivnom i respektabilnom djelovanju tužilaštva i policije u slučajevima visoke korupcije, ozbiljan je hendikep i ne jača javnu percepciju pravosuđa u cjelini. EK prepoznaje ono što i građani vide i što ih zabrinjava, dovodeći u pitanje povjerenje, a to je prije svega nedopustivo tolerisanje odugovlačenja postupaka pred sudovima”, tvrdi sagovornik.
Poručio je da neefikasnost sudskih postupaka jeste i svojevrsan izvor rizika u domenu bezbjednosti, kao i da je Brisel to prepoznao.
“… Jer su određene osobe zbog nedonošenja presude u roku od tri godine opet na slobodi, pritom čineći i dalje teška krivična dijela. Sprečavanje zloupotreba Zakonika o krivičnom postupku, koje evidentira EK, dominantno je dio odgovornosti sudstva, a neophodnost mjera za jačanje procesne discipline je nešto što Vlada zastupa…”, kazao je Koprivica.
Ocijenio je da je racionalizacija pravosudne mreže izazov za sve i da je potrebna je sinergija svih grana vlasti za tu preostalu obavezu, rekavši da će se podizanje ugleda pravosuđa stvoriti podsticaj kvalitetnim pravnicima, posebno mladim, da se karijerno i profesionalno angažuju.
“Vlada će nizom aktivnosti pružiti podršku uslovima rada, i na tom planu je Ministarstvo pravde već preduzelo značajne korake. Bez efikasnog sudstva, borba protiv korupcije se ne može dovesti do kraja. Stoga i sudska grana vlasti mora preuzeti svoj dio odgovornosti za evropski put Crne Gore”, ukazao je potpredsjednik Vlade.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić , poručila je da, iako su neke ocjene u izvještaju porasle, sadržaj dokumenta obiluje kritikama i precizno detektuje disfunkcionalnost institucija. Navela je da nalaz EK o napadu vladajuće većine na Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) ima specijalnu težinu. Pojasnila je da, budući da se izvještaj odnosi na period do septembra ove godine, ako se neki problem koji se desio nakon zaključivanja dokumenta doda u njega, to govori o posebnoj težini situacije. Upravo to se desilo u slučaju napada na VDT.
Kad je u pitanju reforma pravosuđa, Bajramspahić je kazala da je Komisija ponovo podsjeća da odgovorni nastavljaju da zanemaruju preporuku Venecijanske komisije (VK) da sastav i način izbora članova Tužilačkog savjeta bude definisan Ustavom.
“Osim toga, naglašava se nepopunjenost Sudskog i Tužilačkog savjeta, te da oba tijela moraju da unaprijede strateški pristup u rješavanju nedostataka u radu sudova i tužilaštava”, kazala je ona listu.
Bajramspahić je konstatovala da, iako je korupcija jedno od gorućih pitanja u državi, sistemska borba protiv nje nije zadovoljavajuća.
“EK navodi da ‘novi nacionalni Savjet za borbu protiv korupcije, osnovan u februaru 2024, ima strukturne slabosti, s neadekvatnim planom rada i organizacionom strukturom’. Uočeni su nedostaci u praćenju i izvještavanju o sprovođenju Strategije i Akcionih planova za borbu protiv korupcije od strane Operativnog tima koji je formirao Nacionalni savjet. Preporučeno je da Savjet preuzme aktivniju ulogu i da se bolje definiše njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi”, primjetila je ona.
Navela je su u polju antikorupcije, kritike izrečene i na račun MUP-a, te da je prigovoreno to što je UP u v. d. stanju i da je istaknuto da to negativno utiče na stabilnost i održivost policije, kao i da povećava rizik od političkog uticaja.
“Kritikovane su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se tiču zapošljavanja i napredovanja policijskih službenika”, ističe Bajramspahić.
Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević , ocijenila je za “Vijesti” da izvještaj daje uljepšanu sliku stvarnog stanja i ne konstatuje sve propuste koje je bilo korisnije navesti da se ne bi ponavljali.
Ona je rekla da je, što se tiče oblasti pravosuđa, konstatovan “izvjestan napredak”, te da nema posebnih novosti u odnosu na prethodni izvještaj.
“Ponavljaju se iste preporuke. Ističe se da je transparentnost rada oba savjeta (Sudskog i Tužilačkog) obezbijeđena – sjednice su javne, prisustvuju im mediji i organizacije civilnog društva, što je tačno. Međutim, navodi se i da oba savjeta redovno objavljuju odluke, što nije tačno za Sudski savjet koji je prestao da objavljuje odluke disciplinskog vijeća, što je značajan pad transparentnosti”, kazala je sagovornica.
Istakla je da se u izvještaju ukazuje da se Sudski i Tužilački savjeti i dalje suočavaju s izazovima u objavljivanju obrazloženih odluka o izborima, imenovanjima i disciplinskim postupcima, te da moraju uložiti dodatne napore kako bi povratili povjerenje javnosti u pravosudni sistem, navodeći da je ta ocjena opravdana, te da odluke o izborima i dalje ne sadrže jasno navedene sve kriterijume.
“Sve u svemu, pravosuđe bi s Ministarstvom pravde moralo da ima mnogo jače izražen i koordinisan pristup boljoj organizaciji i uslovima rada, uz primjenu intenzivnih mjera da bi se efikasnost poboljšala i sveukupno približilo ispunjivanju završnih mjerila do kraja 2026”, poručila je direktorica HRA.
Komisija je ocijenila da je efikasnost ASK-a nastavila da se poboljšava, uprkos određenim poteškoćama izazvanim kašnjenjem u imenovanju rukovodstva ASK-a i ograničenim institucionalnim resursima.
“Izabran je novi Savjet ASK-a, ali Crna Gora mora hitno imenovati direktora s punim mandatom, jer je ovo mjesto upražnjeno od aprila 2024. Odsustvo stalnog rukovodioca ograničava legitimnost upravljanja Agencijom i njen strateški pravac djelovanja”, upozoreno je.
Rezultati u oblasti prevencije korupcije, precizirano je, nastavljaju da se poboljšavaju u kvantitativnom smislu, ali ukupan uticaj rada ASK-a i dalje ostaje ograničen.
“Agencijom i dalje upravlja v. d. direktora, a postupak izbora novog direktora započet je tek u martu 2025. Potrebno je dodatno ojačati nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost Agencije”, navedeno u dokumentu.
Konstatovano je i da se ASK suočava s nedostatkom kadra – trenutno zapošljava 54 službenika, dok je Pravilnikom o sistematizaciji, usvojenim u oktobru 2024, predviđeno 98 radnih mjesta.
Predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić , kazao je juče “Vijestima” da izvještaj dokazuje da je ta institucija “na pravom putu”.
“I da su reforme koje sprovodimo prepoznate kao vidljiv napredak u jačanju integriteta institucija i odgovornosti javnih funkcionera”, naglasio je on.
Navodi da svi rezultati koje je ASK postigao u proteklom periodu, “nijesu krajnji cilj, već temelj na kom gradimo novu fazu rada – fazu povjerenja, transparentnosti i mjerljivih rezultata”.
Prema njegovim riječima, posebno ohrabruje činjenica da je Komisija prepoznala poboljšanja u provjerama imovine i prihoda, nadzoru finansiranja partija, kao i u oblasti zaštite uzbunjivača i unapređenja normativnog okvira.
“To je rezultat posvećenog i profesionalnog rada zaposlenih u Agenciji, ali i konstruktivne saradnje s partnerima iz nadležnih institucija i nevladinog sektora. Savjet Agencije nastaviće da snažno podržava proces institucionalne konsolidacije i profesionalizacije rada, uz poseban fokus na izbor direktora u punom mandatu, jačanje finansijske nezavisnosti i zapošljavanje novih stručnih kadrova…”, poručio je.
Ćupić je ukazao na to da je borba protiv korupcije proces koji zahtijeva “istrajnost, saradnju i povjerenje građana”.
“Upravo zato, Agencija će nastaviti da djeluje kao partner svima koji dijele isti cilj: Crnu Goru oslobođenu korupcije i spremnu za punopravno članstvo u EU”, ukazao je Ćupić.
Ono na šta civilni sektor upozorava gotovo godinu, obistinilo se u izvještaju – Komisija je upozorila na to da nepoštovanje medijskih zakona “može imati posljedice po (privremeno zatvoreno) Poglavlje 10 (informatičko društvo)”.
U prvom redu, to se odnosi na činjenicu da Skupština još nije imenovala članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
“Umjesto pokušaja da stave ponovo pod političku kontrolu AMU i nastojanja da zadrže političku kontrolu nad Radio televizijom Crne Gore (RTCG), vlast je mogla da primijeni Zakon o audiovizuelnim uslugama i da dobije pozitivnu ocjenu u izvještaju. Vlast je očigledno vjerovala da će EK odustati od principa, standarda i da će uspjeti da izmjenama zakona osiguraju političku kontrolu nad ključnim institucijama u oblasti medija”, ocijenio je juče za “Vijesti” direktor Media centra Goran Đurović .
Komisija je ukazala i na to da je “brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na imenovanje Borisa Raonića na mjesto direktora RTCG, od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon, kao i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti”.
“Izvještaj EK ukazao je vrlo direktno na probleme u oblasti medija, a sve je to blažim rječnikom saopšteno i prethodnom izvještaju. Vlast predvođena ( Milojkom ) Spajićem , Mandićem i ( Milanom ) Kneževićem , ( Aleksom ) Bečićem , uz asistenciju ( Ervina ) Ibrahimovića , ( Nika ) Đeljošaja i ( Vladimira ) Jokovića ignorisala je sve formalne i neformalne savjete i pozive EK da se imenuju članovi Savjeta AMU i da se RTCG oslobodi političkog uticaja. EK je u izvještaju jasno poručila da nema izmjena zakona i vraćanja političke kontrole nad Agencijom i RTCG”, napominje Đurović.
Prema njegovim riječima, sad će “hrabri” poslanici vlasti, koji su se zaklinjali da neće podržati imenovanje kandidata civilnog sektora i CANU u Savjet AMU, morati da dignu ruke i potvrde volju ovlašćenih predlagača.
“Ako to ne urade, nagoviještena je mogućnost ponovnog otvaranja Poglavlja 10. Vlast se već godinu blamira u vezi sa sprovođenjem medijskih zakona”, naglasio je Đurović.
On je pozvao pravosuđe da završi konačno “blamažu koja traje četiri godine s nezakonitim djelovanjem Savjeta RTCG-a i izborom generalnog direktora”.
“Ako pravosuđe razmišlja da pošalje poruku svima koji misle da se igraju s državom, protivzakonito djeluju i bogate se, onda će uskoro četiri clana Savjeta RTCG biti osuđeni na kaznu zatvora, a generalni direktor RTCG za podstrekavanje na vršenje krivičnog djela i primoran da vrati oko 200.000 eura nezakonito stečenih na ime zarada. Šta ce biti odnos vlasti prema nalozima EK, ostaje da se vidi. Ono što ne mora da se vidi i što je jasno je da ova vlast, kao ni ona prije 2020, nema namjeru da odustane od kontrole institucija”, zaključuje Đurović.
Osim pitanja sprovođenja medijskih zakona, EK u izvještaju naglašava da Crna Gora nastavlja da primjenjuje politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima. Ipak, podsjećaju na nove slučajeve napada na novinare, u periodu između dva izvještaja.
U dokumentu je naglašeno i da su preporuke EK u vezi s medijima iz prethodne godine djelimično sprovedene, “pa u velikoj mjeri ostaju na snazi”.
U narednom periodu, naglašeno je, Crna Gora treba posebno da nastavi da obezbjeđuje brzu i efikasnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja kroz pravosudne i policijske mehanizme, uz prioritetno procesuiranje i sudsko razrješenje najznačajnijih neriješenih slučajeva.
Komisija je u izvještaju pozvala na donošenje jedinstvenog zakona za penzionisanje sudija, izmjene zakona o finansiranju političkih partija, ali i uvođenje viza stanovnicima državama kojima je potrebna da bi ušli u EU.
Dejan Milovac kazao je da je u dijelu koji se odnosi na finansiranje stranaka i izbornih kampanja, Komisija ponovo konstatovala da zakon mora biti revidiran i usklađen s evropskim standardima.
“MANS podsjeća da je upravo netransparentno finansiranje partija korijen političke korupcije u Crnoj Gori i da dok institucije tolerišu prikrivanje donacija, zloupotrebu javnih resursa i kupovinu uticaja – izbori ne mogu biti ni slobodni ni pošteni”, rekao je on.
Dina Bajramspahić kazala da je da brojni nalazi iz izvještaja potvrđuju da je Komisija svjesna problema u Crnoj Gori. Navela je da je na više mjesta u dokumentu prepoznato da odnosi u vladajućoj većini usporavaju napredak.
“Npr. konkretno se kaže da se ‘proces usklađivanja zakonodavstva s EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporio početkom 2025. zbog unutrašnjih političkih izazova’”, objašnjava ona.
Kad je u pitanju izborna reforma, Bajramspahić ističe da je Brisel prigovorio da usvojene izmjene “nisu suštinski usaglašene sa relevantnim zainteresovanim stranama”, te da značajan dio posla tek predstoji.
“Primjećeno je premijerovo nepoštovanje državne Skupštine, kao i ustavna kriza izazvana neustavnim oduzimanjem ovlašćenja Ustavnog suda od strane Skupštine (slučaj prestanka funkcije bivšoj sutkinji Dragani Đuranović ). Ponovljeno je da se preporuke “venecijanaca” moraju hitno sprovesti. Uočena je i disfunkcionalnost Vlade, a takođe je preporučeno da se unaprijedi tehnička stručnost strukture zadužene za pristupne pregovore”, dodala je sagovornica.
Kazala je da su poprilično oštre kritike zastupljene u poglavlju reforme javne uprave, “koja je jedan od tri noseća stuba u cijelim pregovorima”. Bajramspahić je istakla da je riječ “nazadovanje” jedini put u izvještaju spomenuta u dijelu koji se tiče vizne politike.
“Naime, prema EK, ‘Crna Gora je značajno nazadovala u usklađivanju s viznom politikom EU’ zbog toga što je, umjesto da smanjuje broj izuzetaka od viznog režima, nastavila da dodjeljuje viznu liberalizaciju državama kojima je neophodna viza za ulazak u EU”, konstatovala je.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos , kazala je juče da je Crna Gora ostvarila značajan napredak i opipljive rezultate, poručivši da se približava trenutak početka pisanja ugovora o članstvu. Međutim, navela je da bi nove članice EU mogle biti stavljene “na probni rok”, kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao “trojanski konj Rusije”.
Bajramspahić je istakla da je ocjenom Kos o “probnom roku” postalo kristalno jasno šta Evropa misli o državama kandidatima za članstvo.
“Ova izjava nije iznenađenje i pokazuje šta EU stvarno misli o stepenu demokratizacije i evropeizacije ovog regiona, bez obzira na obnovljeni optimizam oko politike proširenja”, rekla je sagovornica.
Dodaje i da je Kos od juče portparolka mogućnosti da nove članice budu isključene iz EU u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije.
“To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim. Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku, nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija, a to izaziva rezerve kod država-članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju”, kazala je Bajramspahić.
Ističe da će, ako se desi da se u EU usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno “drugorazredno članstvo”, za to biti odgovorna vlast koja se “uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari”.
Navela je da Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim članicama, jer nije ništa manje vrijedna.
“Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sad slučaj. U interesu je i EU i Crne Gore da se insistira na najvišim standardima kad je u pitanju vladavina prava i zaštita ljudskih prava. Kvalitetne institucije su potrebne građanima Crne Gore i realan je rizik da bi se nakon članstva situacija u državi drastično pogoršala”, ocijenila je sagovornica, dodajući da zbog toga država mora da demonstrira da preduzima ozbiljne reforme koje će spriječiti nazadovanje i porast autoritarnosti čim EU prestane da sprovodi “politiku uslovljavanja”.
Na izjavu Kos reagovao je i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović , kazavši da je cilj Crne Gore punopravno članstvo u EU, da bi bilo teško da se prihvati da nakon učlanjenja država nema pravo glasa, te da se probni period završava “jednom kad zatvorimo sva poglavlja”.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler , kazao je juče da je ova godina bila uspješna za put Crne Gore ka Uniji, ali da će sljedeća biti presudna, posebno u oblasti vladavini prava, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala…
On je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja, rekao da EU čvrsto stoji uz Podgoricu “sa snažnom podrškom i jasnim očekivanjima”, poručivši da je ovo do sada najbolji izvještaj koji je Komisija dala o Crnoj Gori.
“Država treba da obezbjedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu. Zakonodavni i institucionalni okvir je uspostavljen, ali je potreban novi Zakon o zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Samo nastavite tako”, naveo je Satler.
On je, između ostalog, istakao da Crna Gora treba da pronađe rješenja za prevazilaženje otvorenih pitanja s Hrvatskom, dodavši da se u Briselu nadaju brzom napretku kad je riječ o imenovanju sudija Ustavnog suda, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i viceguvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Premijer Spajić ocijenio je da je izvještaj najpozitivniji do sada i potvrda da se predano radilo na “nacionalnim prioritetima” i drugim pitanjima.
“Izvještaj ukazuje i na izazove koje moramo riješiti. Preporuke Brisela vidim kao mapu puta za Vladu, parlament…”, izjavio je on na presu sa Satlerom.
Na pitanje novinara šta će Vlada učiniti povodom preporuke EK da se brzo riješi slučaj direktora Javnog servisa Raonića i nedostajućeg rukovodstva SAMU, Spajić je odgovorio da žele da održe nezavisnost Javnog servisa, dodajući da izvršna vlast “nema uticaj na Javni servis u tolikom obimu”.
“Ali ćemo učiniti što je u našoj moći”, podvukao je.
Govoreći o viznoj politici, Spajić je kazao da je situacija jasna i da se ta politika mora uskladiti s onom EU.
“… I izvršna vlast i parlament će uraditi sve što je u našoj moći da uskladimo našu viznu politiku s EU… Uvođenje viza Turskoj je privremenog karaktera. Sagledaćemo sve opcije. Jako je bitno održati ekonomsku aktivnost, održati jako dobre odnose sa svim tim zemljama gdje je potrebno uvođenje viza. Mislim da ćemo u komunikaciji sa svim tim zemljama naći najbolje rješenje”, naveo je Spajić.
Šef države Jakov Milatović , ocijenio je da izvještaj potvrđuje da Crna Gora ostaje “najnaprednija zemlja kandidatkinja”.
“Vjerujem da je došlo vrijeme da EU našu ambiciju podrži jasnim političkim signalom – započinjanjem izrade ugovora o pristupanju”, rekao je Milatović briselskom “Politiku”, dodajući da bi to predstavljalo “priznanje našeg napretka i strateško ulaganje”.
Predsjednik parlamenta Mandić, ocijenio je da izvještaj potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao “lider evropskih integracija u regionu”. On je saopštio da posebno ohrabruje najava izrade ugovora o pristupanju, što, kako je dodao, jasno pokazuje da je “evropski put Crne Gore ušao u završnu fazu”.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević , kazala je da je Komisija jasno prepoznala napredak Crne Gore, “koja dosljedno i odlučno gradi evropsku budućnost”.
“Crna Gora je obezbijedila demokratske i stabilne institucije, ostvarila vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i razvila pluralističko, slobodno medijsko okruženje, što znači da naš demokratski sistem sazrijeva i jača svakog dana”, napisala je ona na mreži “Iks”.
Rad, posvećenost i odgovornost daju rezultate.
Evropska komisija je u ovogodišnjem Izvještaju jasno prepoznala napredak Crne Gore – države koja dosljedno i odlučno gradi evropsku budućnost. Po prvi put, u komunikeu Paketa proširenja, Brisel je Crnoj Gori postavio jasan vremenski… pic.twitter.com/xx5dVTzXq6
Šef crnogorske diplomatije Ibrahimović, saopštio je da je Crna Gora dobila od EK do sada najpozitivnije ocjene, i da jasno učvršćuje poziciju države kao najnaprednijeg kandidata i prve sljedeće članice.
“Ovakve poruke predstavljaju snažno ohrabrenje kako za institucije, tako i za građane Crne Gore… Kad ga ispunimo, moći ćemo punog srca da kažemo da smo budućim generacijama ostavili u nasljeđe snažnu, evropsku državu, okrenutu evropskim vrijednostima”, poručio je on.
Potpredsjednik opozicione Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković , rekao je da pozitivan ton izvještaja i optimistične izjave zvaničnika EU – predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Uniji.
“Istovremeno, na osnovu sadržine izvještaja i svega što smo imali priliku da vidimo u našoj zemlji tokom protekle godine, potpuno je jasno da Unija želi da vidi Crnu Goru kao 28. državu-članicu, puno više nego određeni politički subjekti i brojni pojedinci koji danas čine njenu državnu vlast”, konstatovao je.
Iz Instituta alternativa saopštili su juče da je Crna Gora prema ocjenama koje se daju za 33 poglavlja, ostvarila najbolju ocjenu napretka do sada – 3,63, te da prosječna ocjena spremnosti iznosi 3,45 – pokazujući najveći stepen spremnosti (za zatvaranje poglavlja) do sada.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja – 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlja poglavlje 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, kazao je “Vijestima” istakao da se upozorenja EK u potpunosti poklapaju s onim na šta već duže vrijeme ukazuje: da političke opstrukcije i trgovina unutar većine blokiraju imenovanja u ključnim finansijskim institucijama – Fiskalnom savjetu, CBCG i Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
“Sve na šta duže vrijeme upozoravam se potvrdilo. Jasna je opstrukcija vlasti kod važnih imenovanja u finansijskom sektoru. Imenovanja trpe zbog političke trgovine i ucjena u okviru konstituenata većine i njihove očigledne želje da politizuju institucije. Što se mene tiče, javnost je svjedočila i svjedoči koliko insistiram na imenovanjima članova Fiskalnog savjeta, viceguvernerima, članovima Savjeta CBCG, članovima Senata DRI i predsjednika Senata. Naravno, konstantno pozivam i vlast na dijalog s opozicijom oko ove problematike, što se, nažalost, ne dešava, i to je pokazatelj njihove demokratske nezrelosti i suštinski nedostatka evropske profilacije”, ocijenio je Mugoša.
On je rekao da je uradio sve što je do njega kao predsjednika Odbora.
“Sad je ključna odgovornost na većini. Nadam se da ćemo do kraja godina završiti sva imenovanja, ali se, nažalost, ne nadam s ovakvom većinom da će ključni princip kod većine imenovanja biti profesionalne reference kandidata”, naglasio je Mugoša.
EK u izvještaju upozorava da Crna Gora mora što prije formirati Fiskalni savjet, koji je predviđen Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ali još nije uspostavljen jer Skupština nije imenovala njegove članove. Taj institucionalni vakuum, navodi se, dodatno otežava kontrolu javne potrošnje i planiranje dugoročnih fiskalnih politika.
Iz Brisela upozoravaju i da politički zastoji ozbiljno narušavaju nezavisnost CBCG i kredibilitet monetarne politike, te da su imenovanja dvojice viceguvernera i četiri člana Savjeta CBCG mjesecima blokirana, dok je Skupština bez obrazloženja odbila kandidate koje je predložila guvernerka. Brisel traži hitan, transparentan i stručan izbor rukovodstva, kako bi se obnovilo povjerenje u rad najvažnije finansijske institucije u zemlji.
Uz to, u izvještaju se podsjeća i da je DRI bez predsjednika Senata, što dodatno usporava procese kontrole trošenja javnog novca. EK traži da se taj izbor okonča što prije, ističući da je efikasan sistem spoljne revizije ključan za zaštitu finansijskih interesa države i EU.
Evropska komisija ocijenila je u izvještaju da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa susjednim zemljama.
U dokumentu piše da su odnosi Podgorice i Beograda “generalno stabilni”, iako, kažu, postoje “povremene međusobne optužbe”, ne precizirajući o kakvim optužbama je riječ.
EK konstatuje da su se odnosi Crne Gore s Hrvatskom “intenzivirali kroz tekući dijalog, kako bi se pronašla rješenja za preostala bilateralna pitanja”, ne govoreći o čemu se spore Podgorica i Zagreb.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova (vlasništvo nad brodom “Jadran”, odšteta logorašima iz Morinja, tabla na mjestu tog kazamata…) zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici da krajem prošle godine zatvori Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Kad je riječ o odnosima s Bosnom i Hercegovinom (BiH), EK ocjenjuje da su “generalno ostali dobri”, podsjećajući da su “povremeni događaji” u Republici Srpskoj (jednom od dva entiteta BiH) izazvali “snažne reakcije visokih crnogorskih zvaničnika”.
Jedan od tih događaja bila je odluka Suda BiH kojom je bivši predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora (otkupio je tu kaznu), te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
U izvještaja je navedeno da su odnosi s Kosovom ostali dobri, što, prema nalazu EK, potvrđuje “zajedničku evropsku i evroatlantsku perspektivu”. Međutim, EK napominje da postoje povremene međustranačke tenzije (o pitanju Kosova) unutar crnogorske parlamentarne većine.
Te tenzije vidjele su se, između ostalog, na primjeru najave ministra vanjskih poslova Crne Gore Ibrahimovića – da će Podgorica podržati zahtjev Kosova za članstvo u Savjetu Evrope. To je izazvalo negodovanje partija nekadašnjeg Demokratskog fronta.
Komisija se bavila i odnosima Crne Gore sa zemljama koje nisu njeni susjedi. U dokumentu piše da su bilateralni odnosi s Turskom ostali stabilni i da su obuhvatali posjete na visokom nivou, “s izraženim namjerama da se dalje razvije bilateralna saradnja, posebno u oblasti ekonomskog razvoja”.
U dokumentu se ne pominje nedavna odluka Vlade da uvede vize turskim državljanima, nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo, u kom je ranjen M. J. (25), a za šta je policija prvobitno sumnjičila turskog i azerbejdžanskog državljanina (u međuvremenu se desio obrt, pa su osumnjičena dvojica Azerbejdžanaca). Nije notirana ni serija ksenofobnih incidenata na račun turskih državljana, koja je uslijedila poslije incidenta.
Najugroženije grupe u društvu – žene, LGBTIQ i osobe s invaliditetom (OSI), i dalje su izložene diskriminaciji, govoru i zločinima iz mržnje, piše u izvještaju.
Precizirano je da se žene se suočavaju s višestrukim i međusobno povezanim oblicima diskriminacije. Iz EK navode da osobe s invaliditetom ne mogu u potpunosti ostvariti svoja prava, a upozoravaju i na to da još nije završen proces usvajanja propisa o jedinstvenom sistemu utvrđivanja invaliditeta.
U izvještaju je naglašeno da su LGBTIQ osobe i dalje na meti govora mržnje, a da se RE (Romi i Egipćani) populacija suočava s izrazito visokim nivoom diskriminacije u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja…
Potrebno je angažovati više romskih medijatora, vrata političkog predstavljanja te populacije ostaju sužena, a koordinacija institucija slaba, ocijenila je Komisija.
Ona je upozorila da Crna Gora kasni s ispunjavanjem ključnih obaveza u Poglavlju 27 (životna sredina i klimatske promjene), posebno u oblastima zaštite vazduha, ali i kad je u pitanju upravljanje otpadom. Podsjetili su i na to da je u toku ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, a naglasili da Vlada mora ubrzati proces zatvaranja tog postrojenja.
U izvještaju se ističe i da Crna Gora treba da ukine šemu ekonomskog državljanstva, jer je “nespojiva s pravom EU” i predstavlja rizik po bezbjednost.
U dokumentu se podsjeća i da u Sporazumu vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, zaključenom u martu, piše da su svi ugovori, programi i sporazumi s investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama.
“Crna Gora mora da obezbijedi da sprovođenje ovog i drugih sličnih sporazuma ne krši, niti zaobilazi pravnu tekovinu EU o javnim nabavkama. Način na koji će se sporazum tumačiti, primenjivati i sprovoditi, moraće da bude pažljivo vođen i EU će ga pažljivo pratiti”, poručeno je.
Šefica diplomatije EU Kaja Kalas, saopštila je juče da je Crna Gora najspremnija za članstvo u Uniji i “najnaprednija u procesu proširenja”.
Ona je na konferenciji za novinare u Briselu, kazala da je prioritet aktuelnog sastava EK proširenje, ali da EU ne nudi prečice i da proširenje ostaje proces zasnovan na zaslugama.
Kalas je, kako prenosi agencija Mina, poručila da je učlanjenje novih članica do 2030. realan cilj.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen, saopštila je da je institucija koju predvodi posvećenija nego ikad da proširenje “pretvori u stvarnost”.
“Jer veća Unija znači snažniju i uticajniju Evropu na svjetskoj sceni. Ali, taj proces mora da ostane i ostaće zasnovan na zaslugama”, podvukla je ona.
Tea Gorjanc Prelević ukazuje da u izvještaju nema detaljnijeg osvrta na praksu da se predlažu zakoni od znatnog uticaja na ljudska prava bez konsultacija s EU, bez javne rasprave i bez procjene uticaja na ljudska prava (izmjene zakona o javnim okupljanjima, o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o unutrašnjim poslovima…).
Navodi i da je zabrinjavajuće što nije ukazano na institucionalizovani istorijski revizionizam, uključujući podizanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
“Izvještaj i dalje ne odražava stvarno stanje u oblasti sprečavanja torture. Iako se navodi ‘određeni napredak’ u primjeni preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) i Komiteta UN za zabranu torture (CAT), tempo reformi je zapravo nedovoljan…”, istakla je Gorjanc Prelević.
Ona je kazala da se u izvještaju konstatuje kašnjenje u usvajanju standardnih operativnih procedura za policiju, ali da se ne kritikuje činjenica da primjena svih preporuka CPT-a ne zavisi od usvajanja, na primjer, Pravilnika o obavljanju policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja, na kom se radi godinama.
“Riječ je o hitnim mjerama koje se moraju i mogu sprovesti odmah – poput snimanja saslušanja u policiji i tužilaštvu, uvođenja tjelesnih kamera za policajce, čuvanja snimaka policijskih prostorija do 60 dana, sprovođenja djelotvornih istraga i efikasne suspenzije policijskih službenika, te poboljšanja materijalnih uslova u pritvorskim i zatvorskim ustanovama”, rekla je Gorjanc Prelević.
