Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je juče u Briselu da vlasti Srbije treba jasno da izraze svoju stratešku orijentaciju i da izbjegavaju retoriku protiv Evropske unije (EU), upozorivši da će ubuduće biti znatno stroža po tom pitanju.
Predstavljajući ovogodišnji paket proširenja, koji sadrži izvještaje o napretku zemalja na putu ka članstvu u EU, Kos je na konferenciji za novinare rekla i da Srbija treba u većoj mjeri da se usklađuje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Ona je dodala da su sve zemlje regiona usklađene u potpunosti sa EU, dok je nivo Srbije, iako bolji nego ranije, sada na 62 odsto usklađenosti.
“Vlasti Srbije treba jasno da kažu šta je njihov strateški izbor i da izbjegavaju retoriku protiv EU. I po tom pitanju ću biti znatno stroža. Treba i da pokažu proaktivniju i objektivniju komunikaciju o procesu pridruživanja Srbije Uniji”, kazala je Kos.
Ona je rekla da vlasti Srbije “nastavljaju da proglašavaju članstvo u EU kao strateški cilj”, ali da te riječi “treba da slijede djela”.
“Iako su nedavno zabilježeni neki pozitivni pomaci, na primjer kad je riječ o medijskim zakonima, Srbija treba da ostvari vjerodostojan napredak u brojnim oblastima, prije svega da prevaziđe zastoj u oblasti pravosuđa i osnovnih prava”, navela je Kos na zajedničkoj konferenciji za medije sa šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas.
Kos je dodala da vlasti Srbije treba “hitno da preokrenu” nazadovanje u oblastima slobode govora i akademskih sloboda, i da obezbijedi napredak u okviru izbora”, i da to “traže i građani Srbije”.
EK je navela da se polarizacija u srpskom društvu produbila u kontekstu masovnih protesta koji se širom Srbije održavaju od novembra 2024, odražavajući razočaranje građana, između ostalog, zbog korupcije i uočenog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritisaka na civilno društvo.
To je, ocjenjuje se, dovelo do sve težeg ambijenta u kojem je retorika koja dijeli izazvala ozbiljno urušavanje povjerenja među akterima, što zauzvrat utiče na proces pristupanja.
Evropska komisija (EK) je ocijenila da su reforme u Srbiji značajno usporile. Iako se priznaju određeni nedavni pomaci, kao što su ponovo pokretanje postupka izbora novog Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i napredak u zakonodavnom procesu donošenja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji sada treba dovršiti i sprovesti, kao i nedavno povećano usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, koje treba nastaviti – potrebno je učiniti mnogo više, ukazuje se u izvještaju.
EK je navela da se polarizacija u srpskom društvu produbila u kontekstu masovnih protesta, odražavajući razočaranje građana, između ostalog, zbog korupcije i uočenog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritisaka na civilno društvo
Marta Kos je rekla da je 2025. bila “veoma dobra godina za proces proširenja”, navodeći da je bilo “značajnog napredovanja”.
“Napredak koji su do sada postigle Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija pokazuje da se reforme isplate. Crna Gora želi da završi pregovore do kraja 2026. godine, Albanija do kraja 2027. godine, a Ukrajina i Moldavija u 2028. godini”, kazala je Kos.
Navela je da su te četiri zemlje u 2025. godini konkretnim potezima slijedile svoje ambicije.
Prema njenim riječima, Albanija je zabilježila “napredak bez presedana”, otvaranjem pet od šest klastera u pregovorima sa EU.
“Taj izvanredan rezultat je priznanje za spoljnopolitičku posvećenost Albanije i za jasnu proevropsku opredijeljenost albanskog društva – 91 odsto građana Albanije podržava ulazak u EU, najviše od svih zemalja kandidata”, kazala je Kos.
Navela je da u posljednjoj godini “nije zabilježen nikakav realan napredak” Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova, ali iz različitih razloga, i dodala da će EK nastaviti da ih podržava na putu ka EU.
Kos je rekla da je Moldavija ostvarila najveći napredak u jednoj godini od svih zemalja kandidata, dok je za Ukrajinu navela da je “pokazala posvećenost evropskom putu sprovodeći važne reforme dok bombe padaju” po njenoj teritoriji, ali i da treba da ostvari dalji napredak u borbi protiv korupcije.
Ona je istakla da se u Gruziji situacija naglo pogoršala, uz ozbiljno demokratsko nazadovanje, navodeći da “vjerovatno nikada u nekom izvještaju o napretku nije bilo toliko riječi o nazadovanju”.
“Vidjeli smo naglu eroziju vladavina prava i teška ograničenja osnovnih prava. Gruzijske vlasti treba hitno da preokrenu kurs, građani Gruzije zahtijevaju evropsku budućnost i imaju našu podršku. Kad je riječ o Gruziji, njen status kandidata za Komisiju postoji samo na papiru”, dodala je Kos.
Vladujuća stranka Gruzijski san, koju kritičari optužuju za skretanje ka autoritarizmu i vođenje spoljne politike naklonjenije Rusiji, zamrzla je pregovore o pristupanju EU i optužila Brisel da “kuje zavjeru o revoluciji” u Gruziji, što EU kategorično poriče.
Kos je za Tursku rekla da postoji zastoj u pristupnim pregovorima od 2018. godine, ali je dodala da je ta zemlja istovremeno “važan partner sa kojim EU dijeli iste strateške interese u istočnom Mediteranu i regionu Crnog mora”.
U izvještaju je navedeno da je EU, u skladu sa zaključcima Evropskog savjeta iz aprila 2024. unaprijedila odnose sa Turskom kroz saradnju na zajedničkim prioritetima te da je obnavljanje pregovora o rješenju kiparskog pitanja ključni element te saradnje. Istovremeno, kako se dodaje, sve veći broj sudskih postupaka protiv opozicionih političara i partija, uz brojna druga hapšenja, izaziva ozbiljnu zabrinutost povodom privrženosti Turske demokratskim vrijednostima.
Šefica diplomatije Kaja Kalas je izjavila da je godišnji izvještaj EK o napretku za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju pretežno pozitivan, za Gruziju negativan, a da su Srbija, Kosovo, BiH, Sjeverna Makedonija i Turska između ta dva pola.
Kalas je takođe upitana i o tome da li postoji rizik da Srbija postane “kandidat samo na papiru”, s obzirom na situaciju u zemlji.
Priznajući da je izvještaj “kritičan”, ona je kazala da je EU “u stalnom kontaktu sa vladom, sa predsjednikom, i da oni obećavaju da će isporučiti rezultate”. Istakla je da “ne vidi” da Srbija ide istim negativnim putem kao Gruzija.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je juče da Srbija mora da razmotri zahtjeve EU i da shvati šta je radila loše da bi mogla da brže napreduje ka članstvu u EU.
“Srbija nije otvorila nijedno poglavlje niti klaster u posljednje tri godine. Mi smo jedina država koja nije uvela sankcije Rusiji, ali smo uvijek podržavali teritorijalni integritet Ukrajine. Vjerujem da moramo da razmotrimo sve zahtjeve EU i da shvatimo šta radimo loše i da napredujemo brže”, rekao je Vučić juče u Briselu na Samitu o proširenju EU koji je organizovala TV-mreža Juronjuz.
Kaja Kalas je izjavila da je EU u stalnom kontaktu sa vladom i predsjednikom Srbije i da oni obećavaju da će isporučiti rezultate. Istakla je da „ne vidi“ da Srbija ide istim negativnim putem kao Gruzija
Kalas je rekla da se Srbija i Kosovo suočavaju s političkim krizama “koje su zaustavile” njihovo napredovanje ka EU.
U izvještaju EK se navodi da je Kosovo ostalo posvećeno evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti. Kašnjenje u formiranju institucija nakon februarskih parlamentarnih izbora usporilo je napredak u reformama povezanim sa EU. Za povratak na put evropskih integracija neophodno je izgraditi međustranačku saradnju i ponovo staviti ove reforme među prioritete.
Normalizacija odnosa sa Srbijom i sprovođenje obaveza iz dijaloga i dalje su sastavni dio evropske perspektive Kosova.
Kaja Kalas je navela da su dešavanja u Republici Srpskoj potkopala napredovanje BiH ka EU i dodala da su pravosudne reforme i imenovanje glavnog pregovarača za pregovore sa EU ključni za napredovanje u procesu pridruživanja.
Za Sjevernu Makedoniju je rekla da “još nije usvojila neophodne ustavne promjene”. U izvještaju je navedeno da Sjeverna Makedonija treba da pojača napore na očuvanju vladavine prava, zaštiti nezavisnosti i integriteta pravosuđa i jačanju borbe protiv korupcije. Ta država takođe treba da usvoji neophodne ustavne izmjene kako bi u Ustav bila uključena odredba o građanima koji žive unutar granica države, a pripadaju drugim narodima, poput Bugara.
Govoreći o Ukrajini, Kalas je rekla da nijedna zemlja kandidat nije sprovela toliko sveobuhvatne reforme dok je bila u ratu, ocijenivši da to “pokazuje izuzetnu posvećenost Ukrajine članstvu u Uniji”.
Ona je kazala da su oktobarski izbori u Moldaviji pokazali da je ta zemlja jasno opredijeljena za evropsku budućnost, dodajući da je ona nastavila da sprovodi važne reforme.
Za Gruziju je navela da “u ovoj fazi nema održiv put ka EU, osim ako se uslovi drastično ne promijene” i da je “samo formalno zemlja kandidat” za članstvo.
Kalas je o Turskoj rekla da je nazadovanje u oblastima demokratskih standarda, nezavisnosti sudstva i osnovnih prava faktički dovelo do toga da je proces evrointegracija te zemlje zamrznut od 2018. godine.
Ona je istakla da je proširenje politički prioritet za EK i geopolitička investicija, ali i neophodnost ako EU želi da bude jači igrač na svjetskoj pozornici.
“Šanse za proširenje ne dolaze često, ali taj prozor je sada otvoren i to se mora iskoristiti. Ne nudimo prečice, pridruživanje je pošten i težak proces zasnovan na zaslugama. Ulazak novih članica do 2030. je realan cilj”, navela je.
EK je saopštila da Ukrajina treba da ostvari dalji napredak u oblasti vladavine prava.
Zvaničnici EU su ranije izrazili zabrinutost zbog poteza preduzetih u julu, kojima je državni tužilac Ukrajine, politički imenovana osoba, dobio veći nadzor nad nacionalnim antikorupcijskim biroom i specijalizovanim tužilaštvom.
Suočen s međunarodnim negodovanjem i rijetkim protestima u vrijeme rata, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je povukao kontroverznu odluku kojom je pokušao da uspostavi političku kontrolu nad antikorupcijskim agencijama i u julu je obnovio nezavisnost dviju institucija koje se bore protiv korupcije.
Međutim, prema riječima evropskih zvaničnika i diplomata koji su govorili za “Politiko” uoči objavljivanja jučerašnjeg izvještaja, šteta po imidž Ukrajine kao kandidata za članstvo u EU s ocjenom A+ već je bila učinjena – i u očima EK i u nacionalnim prijestonicama.
“Nedavni negativni trendovi, uključujući pritisak na specijalizovane antikorupcijske agencije i civilno društvo, moraju biti odlučno preokrenuti”, saopštila je Komisija.
Zelenski je pozdravio izvještaj i rekao da “Ukrajina samouvjereno ide ka članstvu u EU” i da je spremna da otvori još klastera u pregovorima.
“Ovo je do sada najbolja ocjena – dokaz da Ukrajina, čak i dok se brani od ruske totalne agresije, nastavlja da sprovodi reforme i da se mijenja u skladu s evropskim standardima”, napisao je na mreži Iks.
Aludirajući očigledno na Mađarsku, koja i dalje blokira dalji napredak u pregovorima o pristupanju, Zelenski je poručio da Ukrajina očekuje “odlučne poteze EU kako bi prevazišla sve vještačke prepreke na putu ka snažnoj i ujedinjenoj Evropi”.
Zelenski je kasnije rekao da bi želio da Ukrajina postane članica EU prije 2030. godine, ali je to vrlo malo vjerovatno, s obzirom na obim reformi koje zemlje kandidati moraju da sprovedu, kao i na zadršku postojećih članica da prime siromašnu, ratom razorenu zemlju sa gotovo 40 miliona stanovnika.
