Letjelica sa kineskim astronautima krenula ka svemirskoj stanici Tjangong: U svemir otputovala i četiri miša

Letjelica sa kineskim astronautima krenula ka svemirskoj stanici Tjangong: U svemir otputovala i četiri miša

Raketa „Dugi marš-27“ je danas ponijela letjelicu sa kineskim astronautima ka svemirskoj stanici Tjangong u orbiti Zemlje, javila je agencija AFP.

Raketa koja nosi letjelicu s trojicom kineskih astronauta koji čine posadu misije Šendžou-21, poletjela je iz Centra za lansiranje satelita Đijućen, u pustinjskom regionu sjeverozapadne Kine.

Misija će trajati šest mjeseci i cilj je sprovođenje naučnih eksperimenata.

Trojica astronauta zamijeniće dosadašnju posadu stanice koja će se za nekoliko dana vratiti na Zemlju.

Agencija AP piše da su u svemir otputovala i – četiri miša što je prva takva misija Kine. Dva mužjaka i dvije ženke biće praćeni da bi se proučilo kako bestežinsko stanje i zatvorenost utiču na njihove obrasce ponašanja, rekao je Han Pej, inženjer Kineske akademije nauka.

„To će nam pomoći da savladamo ključne tehnologije za uzgoj i praćenje malih sisara u svemiru i da napravimo preliminarnu procjenu reakcija miševa na vanredne situacije i adaptivnih promjena u svemirskim okruženjima“, rekao je Han.

„Svemirski miševi“ su odabrani među 300 „kandidata“ poslije više od 60 dana „intenzivne obuke“, po zvaničnoj kineskoj novinskoj agenciji Sinhua. Državni mediji, Kineski nacionalni radio, izvijestio je da se očekuje da će miševi ostati pet do sedam dana u svemirskoj stanici i da će se letjelicom Šendžou-20 vratiti na Zemlju.

Najnovija posada uključuje pilota i komandanta misije Džang Lua koji je već bio u misiji Šendžou-15 pre dvije godine.

Druga dvojica lete prvi put. Vu Fej, 32-godišnji inženjer, najmlađi je astronaut Kine, a Džang Hongdžang je specijalista za teret koji je bio istraživač nove energije i novih materijala prije nego što je postao astronaut.

Džang je rekao da će tim baviti tai-čijem, baštovanstvom i poezijom.

Astronauti treba da sprovedu 27 naučnih i primijenjenih projekata u biotehnologiji, vazduhoplovnoj medicini, nauci o materijalima i drugim oblastima.

Kineski svemirski program, piše AP, izvor je ogromnog nacionalnog ponosa i obilježje tehnološkog napretka u posljednje dvije decenije. Kina je lansirala svoju prvu misiju sa posadom 2003. godine, postavši poslije bivšeg Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država tek treća država koja je to postigla.

Džang Đingbo, portparol Kineske agencije za letove posade, rekao je da istraživački i razvojni radovi glatko napreduju po planu da se pošalju astronauti na Mjesec.

„Naš fiksni cilj je da Kina poalje čovjeka na Mesec do 2030. godine“, rekao je Džang novinarima dan prije lansiranja.

Svemirska stanica Tjangong ‘ „Nebeska palata“, pomogla je Kini da postane glavni faktor u svemiru. U potpunosti je izgrađena u Kini pošto je ona isključena iz Međunarodne svemirske stanice zbog zabrinutosti SAD za svoju bezbjednost. Kineski svemirski program kontroliše Narodnooslobodilačka vojska, vojna grana vladajuće Komunističke partije.

U saradnji s Pakistanom, Kina treba da odabere dva pakistanska astronauta koji će doći u Kinu na obuku. Plan svemirske agencije je da jednog od njih pošalje na kratkoročnu misiju kao stručnjaka za teret što bi bila prva posjeta stranog astronauta kineskoj svemirskoj stanici, zaključuje AP.