Američki magazin Fortune objavio je danas tekst „Kako je Crna Gora postala najbrže rastuće središte milionera na svijetu“.
Tekst prenosimo u cjelosti.
Ušuškana između plavih voda Jadranskog mora i visokih Dinarskih Alpa, Crna Gora je, prema izvještaju Henley Private Wealth Migration Report 2025, doživjela porast broja milionera unutar svojih granica od čak 124% u posljednjih deset godina. Zapravo, ona je sada najbrže rastuće središte milionera na svijetu. Njen premijer, Milojko Spajić kaže da taj pomak nije slučajnost – niti je rezultat lijepog vremena.
„Vrlo smo posvećeni tome da dovedemo najpametnije i najsposobnije ljude svijeta u Crnu Goru“, rekao je 37-godišnji lider na sceni Fortune Global Foruma u Rijadu, dodajući da su niski porezi zaslužni za priliv ultra-bogatih stanovnika. „Naša poreska politika je vrlo jednostavna. Smatramo da ljudi koji svoje ulaganje vezuju za Crnu Goru – bilo da su investitori, zaposleni, radnici, menadžeri – dakle svako ko ulaže u uspjeh Crne Gore, treba da ima poreske pogodnosti.“
Crna Gora se može pohvaliti nekima od najnižih stopa poreza na dohodak i na dobit u Evropi – između 9 i 15%. Stanovnici ne plaćaju porez na primanja do 700 eura, 9% na zaradu između 701 i 1.000 eura, i svega 15% na iznos bruto mjesečne plate iznad 1.000 eura. (Jedan euro vrijedi 1,16 američkih dolara.) Za poređenje, najviša stopa poreza na dohodak u Švajcarskoj može dostići oko 40%.
Prema Spajiću, poreska stopa na dobit preduzeća u zemlji uskoro će biti najniža u Evropi.
„Takođe, imamo ubjedljivo najniži porez na rad u Evropi“, dodao je premijer. „A razlog je ponovo isti – želimo da se ljudi koji dolaze u Crnu Goru i koji svoju sudbinu vezuju za Crnu Goru osjećaju privilegovano.“
Zahvaljujući niskim porezima, Spajić je Crnoj Gori dao i monetarnu prednost: valuta zemlje je vezana za zlato.
„Još jedna stvar koja bi mogla biti zanimljiva investitorima jeste to da mi živimo u kvazi zlatnom standardu. Za nas je euro zlato; da bismo ga stekli, moramo prodati svoju imovinu, usluge ili robu. Dakle, moramo dati nešto stvarno zauzvrat, što čini da su crnogorska sredstva pošteno procijenjena, a ne napuvana kvantitativnim olakšicama iz prošlosti. Jedan od razloga zbog kojih je Crna Gora dobra investiciona prilika jeste to što smo realno cijenjeni“, zaključio je.
Crna Gora – porast milionera za 124% između 2014. i 2024.
UAE – porast od 98%
Malta – 87%
Poljska – 82%
SAD – 78%
Milioneri masovno pakuju kofere u potrazi za sigurnijim mjestima za svoj novac, dok svjetska ekonomija trpi zbog oružanih sukoba i trgovinskih ratova. Taj trend se naziva „velika migracija bogatstva“. Procjenjuje se da se 2025. godine 142.000 milionera preselilo u druge zemlje, a očekuje se da će 2026. taj broj porasti na oko 165.000, prema izvještaju Henley Private Wealth Migration Report.
Iako Crna Gora sa 2.800 milionera još uvijek zaostaje za mnogim drugim državama, unutar njenih granica bilježi se rast bez presedana.
„Crnogorski režim niskih poreza, sa jedinstvenim stopama poreza na dohodak i bez poreza na nasljedstvo i poklone, učinio ju je naročito privlačnom za očuvanje bogatstva U kombinaciji sa jadranskom obalom, luksuznim nekretninama i privlačnim mediteranskim načinom života, zemlja je postala omiljena destinacija za investitore motivisane stilom života“, rekao je ranije za Fortune Dominik Volek, direktor sektora za privatne klijente kompanije Henley & Partners.
Osoba postaje poreski rezident Crne Gore ako u zemlji provede više od 183 dana godišnje.
Kao i država kojom upravlja, crnogorski premijer je i sam primjer uspjeha: jedan je od najmlađih svjetskih lidera. Prije nego što je ušao u politiku, Spajić je imao karijeru u finansijama – radio je kao kreditni analitičar u Goldman Saksu, a kasnije je postao partner u fondu rizičnog kapitala u Singapuru. Političku karijeru započeo je 2020. godine kada je imenovan za ministra finansija i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore, a u julu 2023. izabran je za poslanika, nakon čega je u oktobru 2023. postao premijer.
Do 2025. godine, Spajić je četvrti najmlađi lider na svijetu, poslije Ibrahima Traorea iz Burkine Faso, Danijela Noboe iz Ekvadora i Kristrun Frostadotir iz Islanda.
