Tokom ministarskog sastanka, usvojena Dubrovačka deklaracija, a ministar ekologije i održivog razvoja obećava da će Crna Gora slijediti ciljeve dokumenta
Crna Gora mora unaprijediti nacionalne ekološke politike, osnažiti administrativne kapacitete, a potrebne su i značajne finansije da bi se “zeleni” propisi kreirali i preventivno sprovodili.
To je “Vijestima” juče kazao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić nako što je u Dubrovniku, tokom ministarskog sastanka, usvojena Dubrovačka deklaracija, dokument koji označava korak dalje u sprovođenju Zelene agende na Zapadnom Balkanu.
Ministar Ćulafić je kazao da je usvajanje Dubrovačke deklaracije od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
“Crna Gora je i na ovom sastanku pokazala da je lider u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu. Potvrđivanjem, odnosno izglasavanjem deklaracije, Crna Gora je potvrdila da je snažno posvećena evropskim integracijama”, rekao je Ćulafić.
On naglašava da će Crna Gora u potpunosti slijediti ciljeve deklaracije, među kojima su dekarbonizacija, zaštita biodiverziteta, ulaganje u cirkularnu ekonomiju i potpuna posvećenost usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije.
Ćulafić je kazao da je tokom jučerašnjeg ministarskog sastanka Crnoj Gori upućeno “poštovanja i uvažavanje za rezultate koje postiže”. Naglasio je da je država pokazala i ozbiljnost “tako što je jasno stavila do znanja koji su još izazovi pred njom”.
“Ti izazovi se odnose na unapređenje nacionalnih politika, osnaživanje nacionalnih administrativnih kapaciteta, ali i na finansije potrebne da bi se nacionalne politike ne samo kreirale, već i preventivno sprovodile na terenu”, naglasio je Ćulafić.
Dubovačka deklaracija, saopšteno je juče nakon ministarskog sastanka, obuhvata četiri ključna dokumenta: revidirani Akcioni plan za sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan za period od 2025. do 2030, Plan za prilagođavanje klimatskim promjenama, Regionalni akcioni plan za sprečavanje zagađenja plastikom, uključujući morski otpad i nacrt Strateškog plana za biodiverzitet do 2030. godine. Podrškom ovim dokumentima, naglašeno je, region prelazi sa faze planiranja na fazu sprovođenja, sa jasno definisanim i mjerljivim ciljevima u oblastima energetske tranzicije, klimatske otpornosti, cirkularne ekonomije, sprečavanja zagađenja i zaštite prirode.
Sastanak je održan u Dubrovniku, u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), u saradnji sa Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), uz podršku Evropske komisije, i u okviru predsjedavanja Ujedinjene Kraljevine Berlinskim procesom 2025.
Ministri životne sredine i održivog razvoja regiona, zajedno sa predstavnicima Evropske komisije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske, razgovarali su o narednim koracima u sprovođenju Zelene agende i potvrdili političku posvećenost daljoj realizaciji mjera koje deklaracija predviđa.
Generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović naglasio je da klimatske promjene “više nijesu problem budućnosti, već realnost koja već ozbiljno pogađa region, gdje su temperature porasle za više od dva stepena, gotovo duplo više od globalnog prosjeka”.
To se, objasnio je, manifestuje kroz suše, poplave, požare i smanjenje poljoprivrednih prinosa, a samo prošle godine, 11 od 13 najvećih evropskih požara bilo je u regionu.
Kapetanović je rekao da se ti rizici ne mogu rješavati samo reakcijom, već prevencijom, prilagođavanjem i ranom intervencijom. Usvajanje Dubrovačke deklaracije, kazao je, znači prelazak sa planova na djelovanje.
RCC će, poručuje Kapetanović, zajedno sa partnerima i vladama regiona, pratiti sprovođenje mjera i izraditi Opservacijsku platformu Zelene agende, digitalni alat koji će pratiti napredak i rezultate provedbe.
Naglasio je da su svi predviđeni ciljevi u skladu sa Zelenim dogovorom Evropske unije i Berlinskim procesom, kao i da je to način na koji se region približava EU.
Kapetanović je istakao da Deklaracija i dokumenti koji je prate postavljaju konkretne ciljeve, uključujući smanjenje dostupnosti najzagađujućih plastičnih proizvoda, uvođenje recikliranih materijala u ambalaži, povećanje recikliranja komunalnog otpada, zaštitu kopnenih i morskih područja i obnovu degradiranih ekosistema.
Prema njegovim riječima, procjene pokazuju da će regionu u narednih deset godina biti potrebno oko 37 milijardi dolara ulaganja za prilagođavanje klimatskim promjenama, ali će koristi biti dvostruko veće, kroz uštede, otpornost zajednica, nova radna mjesta i zdraviju životnu sredinu.
“Prelazimo s planova na djelovanje. Zelena agenda postaje konkretan, mjerljiv i realan plan”, zaključio je Kapetanović, naglašavajući da će RCC nastaviti da koordinira aktivnosti i prati napredak svih zemalja učesnica.
Zelena agenda regiona je inicijativa započeta 10. novembra 2020. na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kada su lideri šest zemalja Zapadnog Balkana potpisali Lidersku deklaraciju, čime je potvrđena posvećenost zajedničkoj klimatskoj i ekološkoj politici. Posvećenost je dodatno potvrđena na Samitu EU – Zapadni Balkan na Brdu pri Kranju, 2021. godine, kada je usvojen Akcioni plan za sprovođenje Sofijske deklaracije, za period od 2021. do 2030, koji pretvara političke obaveze u konkretne mjere sa jasno definisanim rokovima i odgovornim institucijama, te uspostavlja okvir za koordinaciju i praćenje napretka.
Prvi godišnji ministarski sastanak o Zelenoj agendi održan je u Hamburgu 8. oktobra 2024. godine i rezultirao je Hamburškom deklaracijom, kojom su potvrđene zajedničke obaveze regiona i integrisana kao politički doprinos u zaključke Berlinskog procesa 2024. Drugi sastanak u Dubrovniku, kroz usvajanje Dubrovačke deklaracije, predstavlja nastavak tog procesa i doprinosi zaključcima Berlinskog procesa 2025.
