Fosil malog reptila koji je živio na teritoriji današnje Škotske prije oko 167 miliona godina, u doba dinosaurusa, zapanjio je naučnike jer je imao osobine i zmije i guštera. Da li je riječ o ranom pretku zmija ili tek o evolutivnoj „čudnovatosti“ – ostaje pitanje. Kako god bilo, bio je to mali, ali zastrašujući predator.
Istraživači su, prenosi agencija Rojters, saopštili da je to stvorenje, nazvano Breugnathair elgolensis, imalo zube oštro zakrivljene i kukaste poput zmijskih. Način na koji su mu zubi bili usađeni u vilicu i njihov unutrašnji nagib takođe su podsjećali na zmije. Ipak, proporcije tijela i glave bile su više gušterske – s dobro razvijenim udovima.
Breugnathair, koji je bio dug oko 30 centimetara zajedno s repom, živio je u okruženju nalik današnjim mangrovima, s tropskom klimom tokom jurskog perioda – znatno toplijom nego u današnjoj Škotskoj. Pretpostavlja se da se hranio insektima, malim sisarima, vodozemcima i drugim gušterima.
Ovaj fosil predstavlja jedan od najstarijih i najpotpunijih primjeraka iz grupe reptila poznate kao skvamati, u koju spadaju gušteri i zmije. Sa svojom kombinacijom karakteristika, Breugnathair je zamaglio granicu između guštera i zmije – svojevrsni „zmigušter“ ili možda „gušzmija“.
„Breugnathair je ili gušterolik predak zmija, ili pripadnik primitivnije grupe guštera koji je nezavisno razvio zmijolike osobine povezane s predatorskom ishranom. Dokazi su toliko blizu da nismo mogli odlučiti između te dvije mogućnosti“, rekao je paleontolog Rodžer Benson iz Američkog muzeja prirodne istorije u Njujorku, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature.
„Neočekivana kombinacija osobina koju vidimo pokazuje da je rana evolucija skvamata bila veoma složena – a mi tek počinjemo da shvatamo šta se zapravo dešavalo“, dodao je Benson.
Najstarije nesporne zmije u fosilnim zapisima datiraju od prije oko 110 miliona godina, iz perioda krede, navodi Suzan Evans, paleontološkinja i evolutivna morfološkinja sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
„Niko ih ne bi mogao zamijeniti ni sa čim drugim. Imaju dugačko tijelo, bez tragova prednjih udova i sa smanjenim zadnjim udovima“, rekla je Evans.
Ali ti fosili ne otkrivaju kako su zmije izgledale prije nego što su razvile svoje karakteristično izduženo tijelo.
„Ne znamo, na primjer, da li su zmije prvo razvile osobine glave i vilice, ili najprije svoja dugačka tijela. Takođe ne znamo gdje su se zmije prvi put pojavile, niti kakva im je bila ekologija“, rekao je Benson.
Iako je moguće da je Breugnathair bio rani prelazni oblik između guštera i zmija, njegova anatomija ostaje zbunjujuća.
„Znamo iz DNK da su zmije u srodstvu s iguanama, varanima i nekim drugim grupama guštera. Zbog toga očekujemo da je predak zmija bio gušterolik i da je dijelio osobine s tim grupama“, kazao je Benson.
„Ali kada pogledamo detalje anatomije Breugnathaira, ne vidimo mnogo zajedničkih osobina s njima. Umjesto toga, on ima niz primitivnijih karakteristika koje dijeli s najranijim gušterima – osobine koje i danas nalazimo kod gekona i skinkova. To je veliko iznenađenje“, dodao je.
Fosil je otkriven na ostrvu Skaj, na obali u blizini mjesta Elgol, a njegovo naučno ime znači „lažna zmija iz Elgola“.
Ako nije bio dio loze koja je dovela do modernih zmija, Breugnathair je možda bio evolutivna slijepa grana – reptil koji je nezavisno razvio zmijolike osobine, ali je na kraju izumro, smatraju istraživači.
Najraniji reptili pojavili su se prije otprilike 320 miliona godina, rekao je Benson.
Neki od najstarijih oblika površno su ličili na guštere, ali nijesu imali tipične osobine skvamata – poput struktura koje povećavaju pokretljivost lobanje pri ishrani ili građe ramena koja kod guštera omogućava duži korak.
Breugnathair je, zaključuju naučnici, podjednako tajanstven koliko i fascinantan.
„Možda nam jednog dana pomogne da shvatimo koje osobine treba tražiti u budućim fosilima kako bismo razumjeli porijeklo zmija“, rekla je Evans.
