Oko 30 građana okupilo se danas na magistrali, nekoliko stotina metara od mjesta gdje je nekada bio logor u Morinju.
Kazali su da će se 10. oktobra ponovo okupiti i od nadležnih tražiti uklanjanje „lažne“ i „maliciozne “ ploč̣e. Poručili su da će ukoliko država ne ukloni ploču, to oni učiniti.
Video: Predrag Tomović
Naveli su i da je ploča postavljena nezakonito i da „lažno “ opisuje događaje iz perioda logora u Morinju.
Iz Miholjskog zbora ranije su kazali „Vijestima“ da danas u Morinju neće organizovati skup zbog dolaska šefa diplomatije Hrvatske Gordana Grlić Radmana na mjesto nekadašnjeg logora.
Iz te navladine organizacije (NVO) kazali su i da imaju informacije da će danas u Morinju biti organizovano okupljanje. Međutim, policiji za danas nije prijavljen nikakav skup u tom naselju.
Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić rekao je prekjuče „Vijestima“ da su oni okupljanje u Morinju prijavili policiji za 10. oktobar.
„Vijesti“ su u utorak objavile da će Grlić Radman boraviti u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima redakcije, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.
Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane, Ranko Krivokapić i Raško Konjević, s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.
Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku” i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.
Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu „Jadran“, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim „Jadrana“, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora „Lora“, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor „Vijesti“, biti uključen u ovaj djelimični dogovor.
