Ova neobična planeta, nazvana Cha 1107-7626, smještena je u sazviježđu Kameleon, na udaljenosti od oko 620 svjetlosnih godina od Zemlje, a prema novim obzervacijama prolazi kroz do sada neviđen rast.
Cha 1107-7626 je otkrivena 2008. godine, a sadašnje istraživanje, objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal Letters, pokazuje da je planeta stara između milion i dva miliona godina, što znači da je u astronomskom smislu još uvijek u djetinjstvu. Poređenja radi, planete u našem Sunčevom sistemu stare su oko 4,5 milijardi godina.
Prema procjenama naučnika, Cha 1107-7626 ima masu pet do deset puta veću od Jupitera, najveće planete našeg Sunčevog sistema. No, za razliku od Jupitera, ova planeta nema matičnu zvijezdu. Umjesto toga, okružena je diskom gasa i prašine iz kojeg konstantno prikuplja materijal procesom koji astronomi nazivaju akrecija.
Posmatranja pomoću Vrlo velikog teleskopa (VLT) europskog južnog opservatorija u Čileu, kao i svemirskog teleskopa Džejms Veba otkrila su da je Cha 1107-7626 u posljednjim mjesecima povećala brzinu akrecije osam puta, dostižući rekordnu stopu rasta od 6,6 milijardi tona u sekundi. Riječ je o najintenzivnijem rastu ikada zabilježenom kod jedne planete, navode istraživači. “Zatekli smo ovu mladu planetu u trenutku kada pohlepno usisava gas i prašinu, gotovo kao novorođena zvijezda” , izjavio je Rej Džajavardana, profesor fizike i astronomije na Univerzitetu D žons Hopkins. Dodao je da ovakvi događaji nude jedinstven uvid u ranu fazu razvoja planeta koje nisu vezane za zvijezdu.
Astronomi su posebno iznenađeni promjenama u hemijskom sastavu diska. Posmatranja Džejmsa Veba teleskopom otkrila su prisustvo vodene pare tokom naglog rasta, koja prije nisu bila prisutna. Do sada su ovakve promjene u diskovima primijećene samo oko zvijezda, ali ne i oko planeta. To ukazuje na činjenicu da objekti s masom znatno manjom od zvijezda mogu imati snažna magnetska polja koja utiču na proces rasta.
Naučnici ističu da bi Cha 1107-7626 mogla biti formirana na sličan način kao zvijezde, kolapsom i fragmentacijom molekularnog oblaka. Ova hipoteza dodatno naglašava sličnost između rane evolucije zvijezda i slobodnih planeta.
Posebnu pažnju privukla je činjenica da je sličan “rast u naletima” zabilježen i 2016., što sugeriše da bi ovo mogli biti ponavljajući fenomen. Tim istraživača sada želi otkriti koliko dugo traju ovakvi događaji i koliki je njihov stvarni doprinos ukupnom razvoju planeta. Naučnici širom svijeta smatraju da bi nova generacija teleskopa, uključujući nadolazeći Ekstremno veliki teleskop (ELT) u Čileu i svemirski teleskop Nancy Grejs Roman planiran za 2027., mogla pružiti daleko jasniji uvid u prirodu ovih “lutajućih svjetova”.
Ako se potvrdi da slobodne planete poput Cha 1107-7626 zaista prolaze kroz razvojne faze karakteristične za zvijezde, ovo bi moglo radikalno promijeniti naše razumijevanje procesa formiranja nebeskih tijela i proširiti granice astronomije, navodi CNN.
