Šest barskih osnovnih škola pohađa 749 stranih đaka, a najveću barijeru njima i nastavnicima predstavlja nedovoljno poznavanje crnogorskog jezika i “grupisanje” među sobom, uprkos naporima škola da ih integrišu i socijalizuju.
To pokazuju podaci i iskustva koje su “Vijestima” prenijele šest od sedam osnovnih škola u Baru, s izuzetkom OŠ “Blažo Jokov Orlandić”.
Svim školama je zajedničko i da se za ove đake, u saradnji s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), organizuju dodatni časovi jezika.
Po broju stranih đaka prednjači OŠ “Anto Đedović” u Šušanju, koju je na početku ove godine upisalo 857 učenika, od kojih 340 stranog porijekla. Države iz kojih ti učenici dolaze su Rusija, Ukrajina, Turska, Kazahstan, Njemačka, Izrael, Bjelorusija, SAD, Moldavija i Albanija. Najviše učenika je iz Rusije – 225.
Tim za integraciju stranaca u toj školi je to kazao listu i dodao da je, prema podacima iz MEIS-a (elektronskog dnevnika), od ukupnog broja učenika 373 nijesu državljani Crne Gore.
Osnovnu školu “Kekec” u Sutomoru pohađa ukupno 113 đaka koji nijesu državljani, od čega je 20 upisano ove školske godine. Nastava se organizuje po redovnom planu i programu, na isti način za sve učenike, bez obzira na državljanstvo, osim ukoliko je u pitanju dijete s posebnim obrazovnim potrebama za koje se izrađuje poseban, prilagođeni plan.
“Učenici strani državljani se prilikom upisa raspoređuju u skladu sa pravilima i normativima koji važe za sve učenike. Prilikom naknadnog upisivanja vrši se uvid u broj učenika stranih državljana po odjeljenjima kako bi se zadovoljili standardi o broju učenika u svakom odjeljenju”, piše u odgovorima OŠ “Kekec”, koje potpisuju psihološkinja Gordana Hrastinski i pedagoškinja -pripravnica Ines Kovačević .
Direktor OŠ “Mrkojevići” u Pečuricama Arslan Šabotić kazao je “Vijestima” da je ove školske godine u toj školi upisano 12 učenika koji su strani državljani. Od tog broja, četiri su državljani Njemačke, troje iz Rusije, po dvoje iz Izraela i SAD-a i jedan iz Slovenije.
Ukupan broj đaka koji nijesu državljani Crne Gore, a pohađaju školu u Pečuricama, je 44. Iz Njemačke 17, iz Rusije 15, jedan đak iz Kanade, dva sa Kosova, četiri iz Srbije…
Učenici strani državljani u potpunosti su uključeni u redovnu nastavu i sve vannastavne aktivnosti u OŠ “Mrkojevići”, prema riječima Šabotića, isto kao i učenici iz Crne Gore.
Pored redovne, za njih se organizuju i dopunska nastava koju izvode nastavnici škole, a ta podrška, ocijenio je Šabotić, im pomaže u savladavanju jezičkih barijera i bržoj integraciji.
OŠ “Meksiko” pohađa ukupno 86 učenika stranih državljana. Od tog broja 16 je novoupisanih, uglavnom iz Turske, kazala je listu direktorica Lola Bulatović .
Učenici pohađaju nastavu po redovnom rasporedu s našeg govornog područja, što im omogućava bolju integraciju u obrazovno-vaspitni sistem, bržu i lakšu socijalizaciju, poručuje ona.
Mirjana Vučević , direktorica OŠ “Srbija” u Starom Batru, listu je ispričala da trenutni podaci iz elektronskog dnevnika pokazuju da tu školu pohađaju 32 učenika koja nijesu državljani Crne Gore, a najviše ih dolazi iz Rusije, Ukrajine i SAD-a.
“Učenici su uključeni u redovnu nastavu na osnovu svjedočanstava donesenih iz matične države ili ljekarskog uvjerenja, za učenike prvog razreda. Pojedini učenici pokazuju slabije napredovanje u početku, ali vremenom, savladavanjem jezika, postaju aktivniji, pa samim tim i rezultati lagano postaju bolji”, poručila je Vučević.
OŠ “Jugoslavija” u Makedonskom naselju pohađa ukupno 101 učenik – strani državljanin. Ove godine u tu školu upisano je 25 državljana Rusije, Ukrajine, Njemačke i Turske.
Sagovornici “Vijesti” iz šest barskih škola ističu da su brojni izazovi i problemi s kojima se susreću, ali da se nepoznavanje crnogorskog jezika posebno ističe. S tim se susreću svake godine, tvrde, pa su neophodni dodatni časovi.
Na pitanje kako su strani učenici raspoređeni po odjeljenjima, iz svih škola su naveli da se radi o redovnom i ravnopravnom rasporedu u svim odjeljenjima, ukoliko neko od te djece nema posebne ili specijalizovane potrebe za pohađanje nastave.
Iz “Kekeca” su kazali da nepoznavanje CSBH (crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski) jezika utiče na praćenje redovne nastave, usvajanje obrazovnih ishoda i socijalizaciju.
“Jedno od rješenja koje se pokazalo kao efikasno u dosadašnjoj praksi bilo je organizovanje dodatnih časova za učenje CSBH jezika učenicima iz drugih država”, poručile su iz psihološko-pedagoške službe te škole.
Da je najveći izazov poznavanje jezika, kaže i Šabotić iz škole “Mrkojevići”, jer učenici koji dolaze iz drugih zemalja često imaju poteškoće u savladavanju gradiva i komunikaciji na početku. Zbog toga su inicirali i organizovali dodatne časove jezika.
Pored toga, misli on, potrebno je strpljenje nastavnika, dodatni rad i uključivanje vršnjaka u proces integracije.
“Učenici iz naše sredine se brzo sprijatelje sa novim drugarima i često im pomažu u savladavanju jezika i prilagođavanju na školski život. Ovakav način zajedničkog djelovanja nastavnika, učenika i roditelja daje dobre rezultate”, poručio je Šabotić.
Takođe, u toj školi je formiran Tim za integraciju stranih učenika, čiji je zadatak da prati njihove potrebe, pruža podršku i daje smjernice nastavnicima.
Na početku školske godine s novoupisanim učenicima radi se inicijalni test, kako bi se utvrdio nivo poznavanja CSBH jezika. Na osnovu rezultata, planiraju se dodatni časovi i individualizovan pristup učenicima kojima je podrška potrebna.
“Izazova s kojima se susrećemo je dosta, od nepoznavanja jezika do kulturolških razlika, ali ih prevazilazimo upravo uključivanjem u naš obrazovno-vaspitni proces”, poručila je Bulatović iz OŠ “Meksiko”.
Za učenike, koji su sa drugih govornih područja, uz saglasnost i finansijska sredstva MPNI, prethodne dvije godine je dva puta sedmično organizovana nastava iz CSBH jezika, što će, nadaju se, biti slučaj i ove školske godine.
“Ono što je interesantno, a isti je slučaj i u drugim školama u Baru, je da se Rusi i Ukrajinci grupišu bez obzira na uzrast i razred, razgovaraju na svom jeziku, iako im preporučujemo da se što više druže sa djecom sa našeg govornog područja, kako radi socijalizacije tako i zbog bržeg savladavanja jezika”, naglasila je Bulatović.
Slično iskustvo imaju u školi “Anto Đedović”, iz koje navode da učenici strani državljani vrlo često ne poštuju pravila kućnog reda škole, te da se, naročito oni s prostora bivših sovjetskih republika, grupišu i izbjegavaju druženje s “domaćim” đacima.
“Kada je u pitanju obrazovanje đaka stranih državljana nailazimo na brojne izazove. Veliki broj ovih đaka slabo ili uopšte ne razumije, niti govori naš jezik, što je prepreka pri praćenju nastave. Često izostajanje iz škole bez opravdanja od strane roditelja je takođe izazov na koji nailazimo”, kazali su iz te škole u barskom naselju Šušanj.
I u toj školi se za strane đake organizuje dodatna nastava jezika, međutim, primjećuju oni, učenici starijih razreda te časove pohađaju u malom broju, odjeljenjske starješine redovno kontaktiraju roditelje ovih učenika, istakli su, ali vrlo često ne dobiju adekvatnu povratnu informaciju.
“Izazov je jezička barijera. U zakonskoj smo obavezi da učenicima prve godine dolaska u školu obezbijedimo učenje jezika, a takođe se oslanjamo na pomoć učenika s istog govornog područja, a koji je savladao naš jezik. Roditeljima sugerišemo da je neophodno da učenik savlada naš jezik kako bi uspješno pratio nastavu. Socijalizaciju učenika redovno pratimo u saradnji s odjeljenjskim starješinom i pedagoško-psihološkom službom”, kazala je listu Zorica Vučeljić , pomoćnica direktora OŠ “Jugoslavija”.
Iz šest barskih škola su naveli da je sve veći, ili isti, broj djece sa stranim državljanstvom koja upisuju te obrazovne ustanove, a kao razlog za to navode sve veće doseljenje stranaca, pokretanje biznisa… Ono što nijesu primijetili jeste da taj broj opada, a zapažaju da su zemlje ih kojih dolaze djeca sve raznovrsnije, dok su u početku to uglavnom bili đaci iz Ukrajine i Rusije.
Direktor OŠ “Mrkojevići” Arslan Šabotić je ispričao da njihovo iskustvo pokazuje da broj učenika stranih državljana posljednjih godina raste. Jasno je da je Crna Gora postala useljenička zemlja, ocijenio je, što se posebno vidi na području Bara, a samim tim i u tamošnjim školama.
“Kao glavne razloge možemo navesti dolazak stranih porodica koje se ovdje trajno naseljavaju, privredne aktivnosti koje privlače radnu snagu, ali i činjenicu da mnogi biraju naše krajeve kao mirno i sigurno mjesto za život i odrastanje djece”.
Broj stranih đaka koji pohađaju škole u Baru, ocjenuje Bulatović iz OŠ “Meksiko”, je na nivou prošlogodišnjeg, jedan broj Rusa i Ukrajinaca se vraća u zemlje odakle su, ali se povećava broj učenika iz Turske. Do rasta broja učenika iz Turske, kako su im kazali roditelji, dolazi zbog pokretanja biznisa u Crnoj Gori.
