Oni su to rekli “Vijestima” nakon što vladajuća većina u ponedjeljak nije održala sjednicu najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
Međutim, čak i da je sjednica održana, jasno je da Vučinićeva ne bi bila izabrana jer ne bi imala podršku.
“EU poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora”, kazali su redakciji iz Delegacije EU.
Oni su, takođe, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
“Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana”, naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović s predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da trenutno ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština – dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.
Dio vladajuće većine, odnosno njen najjači akter – Pokret Evropa sad (PES), poručio je da s izborom sudija treba sačekati dok se ne primijeni mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ono je stiglo sredinom juna i “venecijanci” su u njemu konstatovali da je zakonodavni dom trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije Đuranović u toj sudskoj instituciji, a što se nije desilo. Dragani Đuranović je Skupština, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, krajem prošle godine konstatovao prestanak funkcije jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Venecijanska komisija je preporučila razmatranje nekoliko predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju tih sudija; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti te sudske institucije.
Dok je Milatovićev predlog pred skupštinarima, Ustavni odbor parlamenta još nije utvrdio listu kandidata za dvoje sudija, iako je oglas za ta mjesta raspisao 23. decembra prošle godine i sve kandidate saslušao sredinom marta ove. U međuvremenu, šef države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije, jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.
Ukoliko parlament do tada ne obavi svoj posao, to znači da bi sud koji štiti ustavnost i zakonitost mogao ostati s troje sudija, čime bi mu rad bio blokiran jer ne bi mogao donositi odluke (za odlučivanje je potreban glas četvoro sudija).
Da bi kandidat bio izabran za sudiju, potrebno je da je podrže 54 od ukupno 81 poslanika. Ukoliko ne dobije tu većinu, ide se u drugi krug odlučivanja, u kom joj potrebno 49 “ruku” parlamentaraca.
Iz EU su u više navrata apelovali na zakonodavni dom da popuni upražnjena mjesta u Ustavnom sudu.
Spajić: Što prije popuniti Ustavni sud
Predsjednik Vlade i PES-a Milojko Spajić izjavio je prekjuče da se zalaže za to da se Ustavni sud što prije popuni, dodajući da smatra da je to “jako bitno za Crnu Goru”.
“Mislim da je to jako bitno za našu državu, da Ustavni sud funkcioniše u punom kapacitetu. Treba raditi na tome”, poručio je on.
Spajić je kazao i da to nije jednostavan proces, te da je Hrvatska doskora imala “višegodišnji problem” da popuni mjesta u svom Ustavnom sudu. On je naveo da je potrebna “komunikacija s parlamentom” i da predlagači treba da u “redovnoj komunikaciji” sa zakonodavnim domom pronađu rješenja “koja će biti najkvalitetnija i na korist države Crne Gore”.
Jedna od vladajućih partija, Demokrate, osporavala je Milatovićev predlog, poručujući da je kandidatkinja Vučinić – advokatica kompanije Bemaks, te da skupštinari “koji su tu gdje jesu na bazi zalaganja za borbu protiv kriminala, treba da se dobro zamisle”.
