Skupštinski Odbor za ekonomiju ni danas nije glasao o izvještajima Centralne banke za 2022, 2023. i 2024. godinu jer su na kraju rasprave u sali bila svega dva od 13 poslanika članova odbora i to predsjednik Odbora Boris Mugoša i Mirsad Nurković.
Guvernerka Centralne banke Irena Radović i viceguverneri Zorica Kalezić i Nikola Fabris su u svojim izlaganjima naveli šta je sve Centralna banka uradila proteklih godina, da je ispunjena regulacija koji je tražila EU od čega većina i prije roka, da je uspješno završena priprema SEPA međunarodnih plaćanja koja počinje od oktobra koja će značajno skratiti vrijeme za prijem novca, dok su najavili da će naredna usklađivanja sa EU normativom donijeti značajno niže cijene bankarskih naknada, kao i da već narednog mjeseca počinje u Crnoj Gori da posluje prva evropska fin-tech kompanija i da se za dolazak interesuje više digitalnih banaka iz Evrope.
Radović je kazala i da sa Ministrstvom socijalnog staranja i bankama završavaju pripreme za projekat da korisnici socijalnih naknada neplaćaju provizije bankama prilikom podizanja tog novca sa svog računa, što će za te korisnike značiti značajne uštede, kao i sigurnost i jednostavnost u primanju tih naknada. Ona je navela da je riječ o mogućih sto hiljada korisnika ove povoljnosti.
Kalezić kazala je da će SEPA ali i usklađivanje sa drugim regulacijama o platnom prometu sa inostranstvom i unutar Crne Gore ova i naredne godine značajno smanjiti iznose naknada banaka, za koje građani i privreda tvrde da su visoke. Ona je kazala i da dolaze fin-tech kompanije (informatičke kompanije koje nude i finansijske usluge), nove platne institucije, kao i da se za poslovanje u Crnoj Gori interesuju digitalne banke iz EU. Ukazala je da će to biti značajna konkurencije domaćim komercijalnim bankama jer nude jeftinije usluge, kao i da će banke morati da se tome prilagođavaju i prave nove biznis planove.
Nurković je kazao da je iz izvještaja izračunao da su banke u Crnoj Gori u proteklih deset godina samo od kamata ostvarile neto dobit od dvije milijarde eura, i da je to previše u odnosu na veličinu crnogorskog tržišta i mogućnosti većine građana. Naveo je da su iznosi bankarskim kamata i naknada previsoki i da banke moraju pokazati više društvene odgovornosti s obzirom na visinu profita kojeg ostvaruju.
Radović je kazala da CBCG nema nadležnost da utiče na smanjenje cijena bankarskih usluga osim da ih javno poziva da ih smanje što je urađeno u martu 2024. godine i što je imalo određeni uspjeh. Ona je ukazala da Agencija za zaštitu konkurencije ima nadležnost da istražuje da li se cijene bankarskih kamata i naknada formiraju na netržišnim principima.
„Visoki iznosi kamata pravdaju se visokim rizikom poslovanja u Crnoj Gori, prilično niskim kreditnim rejtingom, sporim mogućnostima naplate postraživanja u sudskim postupcima, ali sve to se značajno popravlja. Kada je Hrvatska ušla u eurozonu imali su značajan pad iznosa bankarskih kamata jer više ne postoje takvi rizici. To će se desiti i u Crnoj Gori“, kazala je Radović.
Fabris je kazao da će prema makrofinansijskim strategijama očekuje da će javni dug na kraju ove godine iznositi 61 odsto BDP-a, a da će zatim rasti i 2028. dostići 65 odsto BDP-a. Ta kogina je označena kao godina mogućeg učlanjenja Crne Gore u EU.
On je naveo da dvije godine nakon učlanjenja Crna Gora može postati i članica eurozone. To su države koje imaju euro kao zvaničnu valutu i koje imaju Evropsku centralnu banku kao vrhovnu monetarnu instituciju.
Fabris je kazao da je uslov za učlanjenje da javni dug ne bude iznad 60 odsto BDP-a i da očekuje da će se narednih godina ograničiti njegov rast kako to ne bi bila smetnja za učlanjenje.
Mugoša je izrazio zabrinutost zbog ekonomskih pokazatelja koji govore da će zbog rasta deficita, smanjenju prihoda od turizma, padu stranih investicija i smanjenju njihovog kvaliteta jer više od polovine ide za kupovinu nekretnina.
Ukazao je da postoje trendovi pada državnih prihoda, kao i da se rast BDP-a u ovoj godini sada procjenjuje na tri odsto a da je budžet projektovan očekujući rast BDP-a od 4,8 odsto i rastom prihoda od turizma za osam odsto. On je naveo da će rast ekonomije od tri odsto biti najniži u posljednjih osam godina, izuzimajući godinu korone.
Fabris je ukazao da je CBCG na Fiskalnu strategiju kojom se očekivao rast ekonomije od 4,8 odsto dala mišljenje da je to teško ostvarljiva projekcija.
On je ukazao i da je inflacija u julu iznosila 4,5 odsto, da je to iznad poželjnog nivoa, kao i da je uzrokovano pretežno domaćim uzrocima. Naveo je da bi trebalo razmotriti nastavak akcije stop inflaciji, kao i analizirati da li kod trgovaca postoji korišćenje položaja na tržištu za prekomjerno povećavanje cijena.
Radović je ukazala na problem da CBCG već 30 mjeseci nema dva viceguvernera i četiri člana Savjeta, kao i da kasni izbor članova Fiskalnog savjeta. Ona je navela da će ponovo kandidovati predložila Gordanu Kalezić i Milana Remikovića, sada direktore sektora u CBCG, navodeći da se radi o vrsnim stručnjacima, nezavisnim od politike koji za svoj rad i uspjeh u CBCG dobijaju priznanja od EU i ECB.
Guvernerka je kazala da je iz EU institucije bilo više poziva da se završi izbor viceguvernera, čalanova Savjeta CBCG i Fiskalnog savjeta.
Njeni kandidati na glasanju u maju nisu dobili potreban broj glasova, iako niko od poslanika nije glasao protiv niti je doveo u pitanje njihove kandidature i stručnost. U medijima se tada spekulisalo da se time vladajuća većina sveti viceguvernerci zbog toga što je CBCG u skladu sa evropskim uslovima osporila određene nadležnosti nove državne Razvojne banke.
Mugoša je ukazao da se vlast obračunava sa CBCG od trenutka kada je CBCG donijela određena rješenja. Naveo je da je to glasanje bio veliki poraz države Crne Gore i dokaz nedostatka zrelosti parlamentarne većine, kao i da skupština kasni u izborima članova Savjeta CBCG i članova Fiskalnog savjeta, što je posebno veliki problem.
