Skoro polovina tinejdžerki u Crnoj Gori probala elektronske cigarete

Skoro polovina tinejdžerki u Crnoj Gori probala elektronske cigarete

Oko 46 odsto djevojčica i 41 odsto dječaka uzrasta od 15 do 16 godina u Crnoj Gori eksperimentisalo je sa elektronskim cigaretama. Redovno ih koristi oko 22 odsto djevojčica i 19 odsto dječaka, dok je više od sedam odsto njih počelo sa korišćenjem prije 13. godine.

Ovi podaci su zabrinjavajući upozorava profesor Agima Ljaljević, specijalista socijalne medicine, direktorka Centra za nauku i nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana.

„Imamo pad korisnika klasičnih cigareta, posebno među djevojčicama, ali je zato značajno porastao broj mladih koji koriste elektronske cigarete i slične proizvode“, kaže Ljaljević.

Prema njenim riječima, ovi proizvodi se često predstavljaju kao „zdravija alternativa“ ili pomoć u odvikavanju od pušenja, ali ističe da elektronske cigarete, sadrže nikotin – čak i one koje su označene kao beznikotinske – kao i brojne druge štetne supstance.

Posebno opasna supstanca je diacetil, koji može izazvati teška oštećenja pluća poznata kao „kokičasta pluća“.

„Nikotin ubrzava rad srca, utiče na zgrušavanje krvi i posredno doprinosi nastanku malignih bolesti. Promjene se dešavaju brzo, a naročito pogađaju mlade organizme u razvoju“, upozorava Ljaljević.

Problem dodatno pogoršava činjenica da je mladima ovim proizvodima lako pristupiti ali i da danas imamo preko 16.000 različitih aroma.

Prekid konzumacije, bez obzira na godine, ima značajne koristi po zdravlje.

„Ako osoba prestane sa 30 godina, životni vijek može produžiti za 10 godina. Prestankom u 40., dobija se devet dodatnih godina, u 50. šest, a u 60. tri godine života“, naglašava ona.

Ključan je primjer koji roditelji daju djeci, kaže Ljaljević.

Ako roditelji i odrasli oko njih puše, teško je očekivati drugačije ponašanje a pasivno pušenje nije bezazleno, šteti isto kao i aktivno.

Slovenija je nedavno postavila snažan zdravstveni standard u Evropi zabranivši prodaju elektronskih cigareta s aromama, uključujući voćne, slatke i biljne, a nadležni će nastojati da se to desi i u Crnoj Gori.