Igor Ruge, menadžer hotela u skijaškom centru na jugu Bugarske, pozdravio je juče vijest da je Evropska komisija dala zeleno svjetlo njegovoj zemlji da naredne godine pristupi eurozoni. To odobrenje moglo bi da znači više stranih turista i investicija za najsiromašniju članicu Evropske unije.
“Biće mnogo lakše svima unutar eurozone da razumiju našu vrijednost… i da shvate da je Bugarska jedna od najprivlačnijih zemalja za zimovanje i ljetovanje”, izjavio je za Rojters Ruge, koji vodi dva hotela u gradu Bansko.
Bugarska je postala članica EU 2007. godine. Od 1. januara 2026. postaće 21. zemlja koja usvaja euro. Rojters piše da bi ova promjena trebalo da olakša trgovinske tokove i omogući Bugarskoj da dobije mjesto u Savjetu guvernera Evropske centralne banke, koji određuje kamatne stope.
Međutim, uprkos očekivanim koristima, mnogi Bugari su skeptični. Raširena korupcija, izražene socijalne nejednakosti i četvorogodišnja politička kriza, obilježena nizom vanrednih izbora i slabim koalicijama, potkopali su povjerenje u institucije. Rojters ističe da se mnogi plaše rasta cijena prilikom promjene valute, što se dogodilo i u drugim zemljama koje su tokom protekle decenije ušle u eurozonu.
Prema istraživanju Eurobarometra, koje je prošlog mjeseca objavila Evropska komisija, 50 odsto Bugara ne podržava zajedničku valutu. U novembru prošle godine bilo ih je 46 odsto.
“Kada nemate povjerenja u institucije u zemlji, mnogo je teže sprovesti bilo kakvu tranziciju… pogotovo kada je riječ o uvođenju eura”, rekao je Rojtersu Petar Ganev, viši saradnik Instituta za tržišnu ekonomiju u Sofiji.
Vlada, čija su ministarstva pozdravila odluku kao zasluženi rezultat decenijskog napora, saopštila je da će raditi na suzbijanju svih praksi koje bi mogle narušiti povjerenje u proces.
“Važno je da postoji stalni nadzor nad cijenama, kako bi građani i privreda Bugarske mogli da budu sigurni da neće doći do neopravdanih poskupljenja tokom ovog perioda”, rekla je ministarka finansija Temenužka Petkova na konferenciji za novinare.
Guverner centralne banke Dimitar Radev izjavio je da tehnička i logistička infrastruktura, koja je već izgrađena, treba da bude prilagođena režimu eurozone, a da će banka pomoći vladi u informativnoj kampanji o novoj valuti.
Kada nemate povjerenja u institucije u zemlji, mnogo je teže sprovesti bilo kakvu tranziciju
U prodavnicama su cijene već istaknute i u eurima i u bugarskim levima kako bi se građani navikli na konverziju. Ipak, političko protivljenje i dalje je snažno. Hiljade ljudi su juče bile na protestu koji je organizovala krajnje desna stranka Preporod ispred parlamenta u Sofiji, mašući bugarskim zastavama i uzvikujući “ne euro-kolonijalizmu”.
Sa prosječnom mjesečnom platom od 2.443 leva (oko 1.240 eura), Bugarska je najsiromašnija zemlja članica EU. Stanovništvo ruralnih područja van Sofije biće najranjivije na inflaciju, navodi Rojters.
Nikola Ragev, 75-godišnji penzioner koji je u utorak prodavao povrće u gradu Perniku, dvadesetak kilometara zapadno od Sofije, plaši da će uvođenje eura dodatno osiromašiti zemlju.
“Biće teško… Ljudi su veoma osiromašili i kada kupuju, broje cente, a ne eure”, rekao je.
