To je poručio državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija, Boško Kovačević, tokom UNESCO ekspertske radionice o otključavanju klimatskog finansiranja za kulturno nasljeđe, vodu i biodiverzitet u Jugoistočnoj Evropi.
On je kazao da je kulturna baština jedan od temeljnih stubova identiteta Crne Gore.
„Od nepokretnih spomenika i arheoloških lokaliteta, preko pokretnih muzejskih zbirki, do nematerijalnih znanja, običaja i jezika, naša kulturna baština je složen i živi organizam, osjetljiva na promjene u svojoj okolini. Na teritoriji Crne Gore danas je zakonski zaštićeno više od 2000 kulturnih dobara. Najveći broj njih nalazi se u Primorskom regionu, prostoru bogate istorije i tradicije, ali i prostoru izuzetno izloženom seizmičkom riziku i drugim prirodnim hazardima. Zemljotresi, iznenadni plimni talasi, sve učestalije poplave i ekstremne vremenske pojave – sve su to izazovi koji, osim što ugrožavaju ljudske živote, prijete i nenadoknadivim gubicima u kulturnom nasljeđu“, objasnio je Kovačević.
Klimatske promjene, kako je ukazao, postaju faktor koji umnožava sve druge rizike.
„Upravo tu dolazimo do jedne dimenzije koju želim posebno da istaknem – neraskidive veze između kulturne baštine i prirodne sredine, između kulturne raznolikosti i biološke raznolikosti“, rekao je Kovačević.
Stoga, Ministarstvo kulture i medija, kako je istakao, prepoznaje potrebu integrisanog pristupa kroz normativne i strateške okvire, ali i kroz konkretne projekte i edukacije.
„Snažno podstičemo izradu procjena rizika i planova zaštite za kulturna dobra, razvijamo saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je zaštita kulturne baštine pitanje koje prevazilazi sektor kulture. Ona je nerazdvojna od prostornog planiranja, upravljanja prirodnim resursima, obrazovanja i klimatskih politika. U tom smislu, potrebna nam je horizontalna povezanost institucija, kao i uključenost lokalnih zajednica koje ne samo da baštine to nasljeđe, već ga i svakodnevno oblikuju“, kazao je Kovačević.
Klimatske promjene, kako je rekao, opipljiva su i ubrzana stvarnost koja oblikuje savremeni svijet, narušava postojeće sisteme i stavlja pred čovječanstvo etičke izazove bez presedana.
„Klimatska pravda ne podrazumijeva samo smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, već i pravednu raspodjelu tereta promjena, uz obavezivanje država, korporacija i pojedinaca na zaštitu onih koji su najranjiviji. Ako priznamo da nijedno pravo ne može biti ostvareno bez očuvane životne sredine, onda je borba protiv klimatskih promjena istovremeno i borba za ljudska prava. Moramo biti akteri koji su svojim djelovanjem oblikovali održiviju i pravedniju budućnost“, naglasio je Kovačević.
Radionicu je otvorila gđa. Magdalena Landri, direktorica UNESCO Regionalne kancelarije u Veneciji, a na otvaranju su pored nje i državnog sekretara Ministarstva kulture i medija, g. Boška Kovačevića, govorili i g. Dijego Sorilja, v.d.rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori‚ g. Stiven Seres, član Sekretarijata Zelenog klimatskog fonda (GCF), gđa Saliha Dobardžić, tim liderka Adaptacionog fonda (AF) i g. Zoran Dabetić, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Radionica je okupila još i mnogobrojne tehničke stručnjake, kreatore politika i izvršne partnere, kako bi istražili sinergije među sektorima, podijelili praktično znanje i produbili razumijevanje finansiranja klimatskih promjena.
