Nove sveobuhvatne carine na robu koju uvoze Sjedinjene Države stupile su na snagu 9. aprila prema novoj trgovinskoj politici američkog predsjednika Donalda Trampa, za koju je rekao da je usmjerena na revitalizaciju američke proizvodnje.
Više stope poreza na uvoz za desetine zemalja i teritorija uključuju ogromnu carinu od 104 odsto na kinesku robu i 20 odsto na proizvode iz Evropske unije. Nove carine dolaze nakon osnovne carine od 10 odsto koja je stupila na snagu 5. aprila.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla je da Tramp nije razmatrao produženje ili odgodu povećanja.
„Očekuje da će ove carine stupiti na snagu“, rekla je 8. aprila nekoliko sati prije njihove primjene u ponoć.
Sam Tramp je dao različite signale o tome hoće li carine ostati na snazi. Iako ih je opisao kao „trajne“, rekao je kako su predstavnici ciljanih zemalja na putu za Vašington kako bi pregovarali o bilateralnim trgovinskim sporazumima.
„Imamo mnogo zemalja koje dolaze i žele sklopiti dogovore“, rekao je na događaju u Bijeloj kući 8. aprila. Kasnije je rekao da očekuje da će i Kina tražiti sporazum.
Administracija Trampa zakazala je razgovore s predstavnicima Južne Koreje i Japana, dva bliska saveznika i glavna trgovinska partnera. Italijanska premijerka Đorđa Meloni trebala bi doći u posjetu sljedeće sedmice.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je među onima koji nude uzajamno smanjenje carina, ali je takođe upozorila da su kontramjere i dalje opcija. Tramp je najavio carine 2. aprila, nazivajući ih „danom oslobođenja Amerike“ i rekavši da će se pamtiti „kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina ponovno preuzeta i dan kada smo počeli ponovno činiti Ameriku bogatom“.
Predsjednik je izrazio oštre prigovore prilikom najave carina da su Sjedinjene Države decenijama bile maltretirane od strane „prijatelja i neprijatelja“ u trgovini, stvarajući ogroman trgovinski disbalans.
Berze širom svijeta su pale usred uvođenja carina, za koje ekonomisti upozoravaju da će povećati cijene robe koju američki potrošači kupuju svaki dan, posebno jer nove carine nadograđuju neke prethodne trgovinske mjere. Ciljane zemlje takođe će vjerovatno uzvratiti.
Kina je već uzvratila, najavljujući carinu od 34 odsto na svu američku robu. To je odgovaralo stopi prije nego što je Tramp najavio da će Sjedinjene Države nametnuti carinu od 104 odsto na kinesku robu počevši od 10. aprila.
Kinesko ministarstvo trgovine nazvalo je Trampovu prijetnju eskalacijom carina „greškom na grešku“ koja „još jednom razotkriva ucjenjivačku prirodu SAD-a“.
Osim carina Kini, Tramp je nametnuo visoku carinu od 25 odsto na uvoz automobila počevši od 3. aprila, koja je uglavnom usmjerena na automobile proizvedene u Meksiku i Kanadi kako bi izvršili pritisak na njih da poduzmu korake za kontrolu imigracije i trgovine drogom. Ove carine se odnose na vozila koja su uvezena kao gotovi proizvodi ali će se proširiti na odgovarajuće auto dijelove u narednim sedmicama.
Kanada je odgovorila carinom od 25 odsto na uvoz automobila iz Sjedinjenih Država koji nisu u skladu sa Sporazumom SAD-Meksiko-Kanada. Te carine takođe trebaju da stupe na snagu 9. aprila.
Na meti su takođe bili čelik i aluminijum. Oba metala sada su opterećena porezom od 25 odsto prema proširenim carinama koje su stupile na snagu prošlog mjeseca.
