Pametni telefoni postali su neizostavan dio svakodnevice, a zaštitna maska gotovo obavezan dodatak koji čuva vaš dragocjeni uređaj od ogrebotina i padova. No, dok maska pruža fizičku zaštitu, jedna uobičajena navika može tiho naštetiti vašem mobitelu iznutra – punjenje dok je uređaj još uvijek u masci.
Stručnjaci upozoravaju na potencijalne rizike ove prakse, ističući kako ona može dovesti do pregrijavanja i dugoročnog oštećenja baterije.
Opasnosti od punjenja mobilnog uređaja s maskom
Svaki pametni telefon generira određenu količinu topline tokom normalnog rada, a taj se proces intenzivira tokom punjenja baterije. Kada priključite punjač, električna energija teče u litij-ionsku bateriju, pokrećući kemijske procese koji pohranjuju energiju. Ove reakcije, kao i sam rad komponenti telefona, oslobađaju toplinu. U normalnim okolnostima, ta se toplina raspršuje u okolinu preko kućišta telefona.
Međutim, zaštitna maska djeluje kao izolator. Poput zimske jakne, ona zadržava toplinu koju uređaj proizvodi. Deblje maske ili one izrađene od materijala koji slabo provode toplinu, poput silikona, gume ili debele plastike, posebno su učinkovite u „zarobljavanju“ topline uz samo kućište telefona. Čak i tanje maske mogu donekle ometati prirodno hlađenje uređaja. Kada se toplina ne može učinkovito regulisati temperatura unutar uređaja počinje rasti, a najosjetljivija komponenta na povišene temperature upravo je baterija.
Litij-ionske baterije, standard u modernim pametnim telefonima, tabletima i prijenosnim računarima, vrlo su osjetljive na toplinu. Idealna radna temperatura za većinu pametnih telefona je oko 20 Celzijeva stepeni dok temperature iznad 30-35 stepeni postaju kritične. Dugotrajno ili često izlaganje povišenim temperaturama, kakve se mogu javiti prilikom punjenja s maskom, može imati niz negativnih posljedica.
Ubrzano starenje i degradacija baterije
Visoka temperatura ubrzava kemijske reakcije unutar baterije. Iako su te reakcije osnova njenog rada, njihovo ubrzanje dovodi do brže degradacije materijala unutar baterijskih ćelija. Posljedica je trajno smanjenje ukupnog kapaciteta baterije. To znači da će se vaša baterija s vremenom sve brže prazniti, čak i kada je potpuno napunjena te ćete je morati puniti češće nego prije.
Smanjene performanse i nestabilnost sustava
Pregrijavanje ne utiče samo na bateriju, već i na cjelokupne performanse telefona. Procesor i druge interne komponente takođe su osjetljive na toplinu. Kako bi se zaštitio od oštećenja, mobilni uređaj može automatski smanjiti radni takt procesora. Korisnik to doživljava kao usporavanje rada, stopiranje animacija, sporije otvaranje aplikacija ili čak njihovo neočekivano rušenje. U ekstremnim slučajevima, uređaj se može potpuno zamrznuti ili neočekivano ugasiti dok se ne ohladi.
Rizik od napuvavanja i oštećenja
Iako rijetko, ekstremno pregrijavanje može dovesti do vrlo opasnih situacija. Unutar baterije mogu se početi stvarati plinovi uslijed nekontroliranih kemijskih reakcija potaknutih visokom temperaturom. Ti plinovi uzrokuju fizičko napavanje baterije. Napuhana baterija može izvršiti pritisak na ekran i druge komponente iznutra, uzrokujući trajna fizička oštećenja telefona.
U najgorem scenario oštećena ili pregrijana baterija može se zapaliti ili čak eksplodirati, predstavljajući ozbiljan sigurnosni rizik. Upravo zbog toga udruženja poput austrijskog VOEB (Association of Austrian Waste Management Companies) upozoravaju na opasnosti pregrijanih baterija, piše Thinborne.
